StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetDR.SC. IVICA VILIBIĆ

Hoće li Dalmatinska zagora postati prvi red do mora? Ugledni hrvatski znanstvenik o klimatskim promjenama

Piše Zlatko Šimić/JL
17. studenog 2019. - 18:45

Dr. sc. Ivica Vilibić je znanstveni savjetnik u Laboratoriju za fiziku mora splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo

1. Ovaj tjedan svjedoci smo orkanskog juga, obilnih oborina, nevera pa i pijavica. Trend na koji ste upozoravali - da je more sve toplije, slanije i valovitije - sve je očitiji. Što donose (ili odnose) toplinski morski valovi?

- Toplinski valovi u moru donose upravo ono što i toplinski valovi na kopnu - stres za živi svijet. Probajte se vratiti u ljeto na sunce i na +40 stupnjeva u hladu, ali bez hlađenja klimom... i da takvo vrijeme traje desetak i više dana. To je budućnost svjetskih mora i Jadrana, kao i porast saliniteta te porast razine mora.

2. Za što su važni nepokretni morski organizmi, poput spužvi i koralja?

- Te vrste su važne jer su dobar indikator promjena u okolišu. Odnosno, osjetljive su na promjene temperature koja usporava i blokira njihov razvoj, a u slučajevima ekstremno visokih temperatura, odumiru. Također, pojačan unos ugljikova dioksida u more (tzv. acidifikacija) iz atmosfere znatno utječe na razvoj koralja. Procjena je da je zbog porasta temperature i razine mora te acidifikacije mora već odumrlo od 10% do 30% svih svjetskih koralja.

3. Kako na morske organizme djeluje pojačani salinitet?

- Salinitet utječe na stabilnost vodnog stupca, koji pak ima utjecaj na gibanje i strujanje ličinki i jajašaca te reprodukciju nekih vrsta, salinitet djeluje na gustoću mora, a time i na osmotski tlak, uz pomoć kojeg dobar dio morskih organizama preuzima hranjive tvari i još mnogo toga.

4. U Jadranu je sve više egzotičnih riba i organizama. Dolaze li oni samo seobama zbog topline ili i preko balastnih voda iz kruzera i brodova?

- I na jedan i na drugi način. Zbog zagrijavanja Sredozemlja kroz Sueski kanal prolaze mnoge vrste iz Crvenog mora (tzv. lesepsijski migranti) te dolaze i u Jadran pa stoga završavaju i u mrežama naših ribara. Neke druge vrste dolaze iz Atlantika. Te vrste odskaču od autohtonih vrsta - neke od njih su popisane na http://www.izor.hr/web/guest/nove-vrste-riba. Dio vrsta dolazi i preko balastnih voda, a poznat je i slučaj Caulerpe taxifolie koja se svojevremeno proširila Sredozemljem i predstavljala opasnost za autohtone zajednice pražnjenjem akvatorija u Monaku.

 

 

5. Zašto su na Jadranu najveći valovi upravo za orkanskog juga, a ne bure?

- Zato što jugo puše nad značajnom površinom mora (tzv. privjetrište), dopuštajući valovima da se razviju putujući od južnog do sjevernog Jadrana, ili - u slučaju ekstremnih valova mjerenih u Dubrovniku - od Otrantskih vrata i Jonskog mora pa do obala južnog Jadrana. Suprotno tome, bura puše s kopna uz našu obalu pa su stoga valovi bure mnogostruko manji. No valovi su bure, zbog većeg privjetrišta, prilično veliki uz talijansku obalu.

6. U izvještaju o stanju mora Copernicusove pomorske službe upozorava se na porast razine mora zbog emisije stakleničkih plinova. Kakvi su vaši podaci za Jadran, hoće li Dalmatinska zagora postati prvi red do mora?

- Razina Jadranskog mora porasla je oko 20 cm u posljednjih stotinjak godina, od toga oko sedam u posljednjih dvadesetak godina, a ubrzavanje porasta razine mora obilježit će ovo stoljeće. To će ugroziti kuće uz more, kao i stare rive u obalnim mjestima, no u sljedećim desetljećima čovjek će se moći prilagoditi takvom porastu (što naravno ne znači da hoće). Problem će nastati kasnije, kad podizanjem riva i obalnih zaštita ne budete mogli obraniti niska područja, odnosno nećete to moći napraviti bez većih intervencija u krajobraz. To sve skupa ne znači da moramo seliti u Dalmatinsku zagoru, ali da je život ugodniji u Zagori - osobito noću u ljetnim mjesecima - jest.

7. Postoji li kakav učinkovit način da se to zaustavi s kopna, kao što to bezuspješno pokušavaju u potopljenoj Veneciji?

- Podizanjem obalnih zaštita i podizanjem riva, ali to je rješenje za sljedećih nekoliko desetljeća. Postoji mnoštvo problema o kojima ljudi ne razmišljaju, recimo sustav otpadnih voda i kanalizacija, kojom će se - u slučaju nedjelovanja - fekalne i druge vode izlijevati unutar kuća i obalnih područja, što se i dogodilo tijekom nevremena u utorak i srijedu.

8. Proučavate i meteorološke tsunamije uspoređujući ih s punjenjem čaše. Kako to izgleda u praksi?

- To je malo drukčiji fenomen, naglo osciliranje mora u trajanju od nekoliko minuta do pola sata, koje se javlja u lukama i zaljevima, češće ljeti. U narodu je taj fenomen poznat kao šćiga ili štiga, no u ekstremnim situacijama, kao što je bilo u Veloj Luci u lipnju 1978. godine, to osciliranje razine mora može biti i preko šest metara. Meteorološke tsunamije izazivaju putujući izraženi poremećaji u tlaku zraka ili vjetru.

9. Kao to da Hrvatska nema program trajnog monitoringa stanja Jadrana koji je nekad bio na Palagruškom pragu i Jabučkoj kotlini?

- Hrvatska nema puno toga, osim cimer fraj i uživaj... na primjer, nemamo operativnu prognozu stanja mora, valova, struja, razine mora. Sve te prognoze temelj su za mnogo toga, od upravljanja obalnom infrastrukturom pa do akcija spašavanja na moru. Mi smo takav sustav eksperimentalno razvili na Institutu za oceanografiju i ribarstvo, ali nije baš da je netko zainteresiran za njega od državnih službi.

10. Što običan čovjek može promijeniti u svojim navikama kako bi barem simbolično pomogao prirodi?

- Iako je utjecaj Hrvatske na okoliš zanemariv u odnosu na tzv. velike igrače, ljudi se moraju odgovorno ponašati, što baš i nije slučaj u Hrvata. Na primjer, mnogi obalni objekti ispuštaju fekalije direktno u more, bez kontrole i inspekcija, gradnja obale i obalnih objekata je stihijska... a obični čovjek morao bi smanjiti vlastiti utjecaj pravilnim zbrinjavanjem smeća, racionalnim trošenjem vode, hrane i resursa i takve stvari. Naravno, društvenim normama mora u ovom dijelu upravljati vlast, lokalna i nacionalna - pa zar to, među ostalim, nije smisao države, županija, gradova?

27. studeni 2024 01:59