Kakva će biti sudbina AstraZenecina cjepiva kojim se već sada neki ne žele cijepiti? Treba li ga suspendirati zbog pojave zgrušavanja krvi? Što će biti s ruskim cjepivom – pruža li on novu nadu za ubrzano procjepljivanje stanovništva? O tome u emisiji Hrvatskog radija "U mreži Prvog" govore epidemiolog i mikrobiolog Marijo Parčina iz Sveučilišne bolnice u Bonnu, epidemiologinja HZJZ-a Sanja Kurečić Filipović, Jelena Krajačić Bucić iz Halmeda te Vikica Krolo iz Hrvatske liječničke komore.
Epidemiolog i mikrobiolog Marijo Parčina iz Sveučilišne bolnice u Bonnu u emisiji Hrvatskog radija "U mreži Prvog" rekao je kako je u Njemačkoj jučer obustavljeno cijepljenje s AstraZenecinim cjepivom, nakon sedam slučaja dubokih venskih tromboza.
- Radi se o venskim trombozama koje su specijalne. Naime, radi se o sinusnim venskim trombozama, koje su u području sinusa, mozga.
Istaknuo je kako misli da će Hrvatska slijediti njihov primjer, ali opet i naglasio da s obzirom da se do kraja tjedna očekuje izvještaj EMA-e da možda Hrvatska neće imati vremena reagirati.
Epidemiologinja HZJZ-a Sanja Kurečić Filipović rekao je da u Hrvatskoj do sada nismo imali takva grupiranja.
- Imamo informacije da se to događa u nekim zemljama, ali nemamo uvid u dokumentaciju zbog čega i na temelju čega se netko odlučio na to. Mi slijedimo stav EMA-e i WHO-a koje su i odgovorne za praćenje nuspojava i imaju ovlast i mogućnost praćenja većih podataka, i su donijeli preliminarnu ocjenu da je zasada nedovoljno podataka da se govori o uzročno posljedičnoj povezanosti i da prednosti cijepljenja nadmašuje rizike primjene cjepiva.
Istaknula je i da se oglasilo i regulatorno tijelo Velike Britanije koje je na temelju 11 milijuna primljenih cjepiva AstraZenece utvrdilo istu stvar.
Jelena Krajačić Bucić iz Halmeda rekla je da su do sada cijepljenje AstraZenecom zaustavile 12-14 zemalja. Međutim, kako je naglasila, neke su zemlje, ukinule tu obustavu, te da iz tog razloga ne može reći da su zemlje jedinstvene u toj odluci.
- Pojedina zemlja nema uvid u sve te slučajeve kao što ima EMA ili WHO koje prikupljaju sve te podatke i analiziraju.
Vikica Krolo iz Hrvatske liječničke komore rekla je da se od početka govorilo kako je AstraZenecino cjepivo manje učinkovito, te da su veća tada neki pacijenti zbog toga odlučili izabrati neko drugo cjepivo ili čekati.
- Sada nakon svih tih nuspojava to je izazvalo još veću sumnju među pacijentima, rekla je međutim naglasila kako na mjestima gdje cijepe nemaju nedostatak ljudi jer pacijenti shvaćaju da je cijepljenje korisnije od bolesti.
Dodala je i da sve ovo zbunjuje i liječnike i pacijente.
- Nama stvara nesigurnost jer mi se zalažemo i nagovaramo pacijente da se cijepe. Odgovornost na nama je velika i zato jedva čekamo odgovore iz EU-a.
Epidemiolog Parčina rekao je kako je Njemačka svoju odluku bazirala na 1.6 milijuna procijepljenih od čega je sedam slučaja venske tromboze.
- Na razini Europe od 17 milijuna procijepljenih AstraZenecinim cjepivom - 15 je slučaja dubokih venskih tromboza i 22 slučaja plućne embolije.
Istaknuo je kako se procjepljuju ljudi koji su u riziku, gdje je pojavnost ove bolesti veća nego bi se očekivalo na razino ovih brojeva.
Krajačić Bucić isaknula je kako je u Hrvatskoj prijavljeno 14 fatalnih slučajeva, ali i naglasila da se nije utvrdila veza.
- Za šest slučajeva se apsolutno odbacilo, za dva slučaja se vjerojatno ne radi o povezanosti, a za ostalih šest slučaja procjene su još uvijek u tijeku.
Na pitanje jesu li tvrtke koje su proizvele cjepivo, tromboze i embolije navele kao moguće nuspojave cjepiva rekla je da jesu, ali da nisu utvrdile uzročnu povezanost.
Jedna od mogućnosti sprječavanja zgrušavanja je uzimanje Aspirina 400. Doktorica Krolo je rekla kako do sada nisu to savjetovali pacijentima, ali s obzirom na nove spoznaje smatra da bi bilo pametno da pacijenti prije cijepljenja, ali i 10-ak dana poslije uzimaju to kao prevenciju.
Kurečić Filipović rekla je kako oko toga još nema stava jer još nema stava jesu li ti događaju povezani s cijepljenjem.