Državni tajnik za zdravstvo najavio: Za pacijente s otoka šest brzih brodova, koji će biti opremljeni svom potrebnom opremom kako bi se mogle održavati vitalne funkcije pacijenata tijekom prijevoza

Medicinski tehničar Saša Eršek iz Zagreba s "maksi" skuterom, jedan je od tri takve ekipe koje djeluje u sastavu zagrebačke Hitne pomoći, a na šibensku je rivu stigao s još 21 timom hitne medicinske službe iz cijele Hrvatske kako bi sudjelovao u obilježavanju Nacionalnog dana službe. Kaže kako je u protekloj godini imao više od stotinu intervencija te da zahvaljujući lakšem kretanju kroz prometne gužve, u pravilu prvi stiže na mjesto nesreće, gdje pacijentima može pružiti potrebnu pomoć do dolaska vozila Hitne pomoći, bilo da je riječ o oživljavanju ili saniranju ozljeda. Takvi skuteri za sada postoje samo u Zagrebu, veli, a dolaskom u Šibenik zajedno sa svojim kolegama, medicinskim sestrama i liječnicima, želio je javnosti predstaviti rad i značenje hitne medicinske službe u Hrvatskoj.

A da je riječ o službi koja zahtijeva veliku stručnu te posebnu psihičku i fizičku pripremljenost zdravstvenih radnika, tvrdi i Maja Grba-Bujević, ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu.

– U Šibeniku je ovdje 21 županijski zavod za hitnu medicinu te predstavnici objedinjenih bolničkih hitnih prijema. Željeli smo pokazati i senzibilizirati javnost na rad hitne medicinske službe. Pokazujemo svoju službu, na koju smo silno ponosni. To je težak i odgovoran posao koji zahtijeva dobru psiho-fizičku pripremljenost, veliko znanje i visoku motiviranost – rekla je Grba-Bujević, te dodala kako je hitna medicinska služba u Hrvatskoj lani zbrinula čak 1,5 milijuna pacijenata. Međutim, čak 53 posto slučajeva nije bilo hitno.

– To su veliki brojevi, jer kada tim iziđe na intervenciju koja nije hitna, onda je možda nekomu drugome oduzeto vrijeme u kojem mu je mogao biti spašen život. To znači da bi drugi dijelovi zdravstvenog sustava morali odraditi dio koji ne pripada hitnoj pomoći.

Iako se hrvatsko zdravstvo zadnjih godina suočava s odljevom liječnika u inozemstvo u potrazi za boljim uvjetima rada, napredovanja i većim plaćama, hitna medicinska služba nema takvih problema – podsjetila je Grba-Bujević.

– U hitnoj medicini mogu raditi samo oni koji su visoko motivirani, jer je to specifična vrsta posla. Mi rado kažemo da za hitnu ili jesi ili nisi. Ipak, još uvijek imamo dovoljan broj motiviranih ljudi koji žele raditi u hitnoj. U uređenim sustavima ljudi vole raditi, a hitna jest uređen sustav. Daje mogućnost edukacije, specijalizacije i svaki dan unapređuje svoja znanja i kompetencije i to je valjda razlog zbog kojeg puno ljudi želi raditi u hitnoj – kategorična je prva žena hrvatske Hitne službe.

No, da u toj službi ipak nije sve bajno, potvrđuje i najavljeni prosvjed zaposlenika hitne medicinske službe koji će se održati u Zagrebu 30. travnja. Njihov zahtjev za beneficiranim radnim stažem, Grba-Bujević, kako je kazala, apsolutno podržava.

– Pravo je svakoga da prosvjeduje. Apsolutno to podržavam, zato što je teško zamisliti djelatnike da sa 65 ili 67 godina rade u hitnoj i trče po stubištima u punoj "ratnoj" spremi. Ali to je u ingerenciji sindikata koji će sigurno pridonijeti tomu da djelatnici hitne dobiju beneficirani radni staž.

Iako je bio najavljen, ministar zdravstva Milan Kujundžić ipak nije došao u Šibenik, na obilježavanje Nacionalnog dana hitne medicinske službe. Umjesto njega, stigao je državni tajnik Željko Plazonić i kazao kako bi već sljedeće godine, zahvaljujući novcu iz europskih fondova, Hrvatska mogla dobiti šest plovila za hitan prijevoz pacijenata s otoka, a bili bi smješteni u Šibeniku, Puli, Rijeci, Zadru, Splitu i Dubrovniku.

– Planiramo izgraditi šest specijalnih brodova za prijevoz pacijenata s otoka, a koristila bi ih i Služba motrenja, traganja i spašavanja na moru. Brodovi će biti opremljeni svom potrebnom tehničkom i medicinskom opremom kako bi se mogle održavati vitalne funkcije pacijenata tijekom prijevoza. Brodovi bi imali brzinu od oko 35 čvorova i moći će ploviti i kad je more 4 ili 5, odnosno kada su uvjeti plovidbe vrlo loši. Na tomu sada intenzivno radimo – zaključio je Plazonić.