Ni lipe poreza neće platiti onaj tko od roditelja ili supružnika naslijedi štednju u banci ili dionice vrijedne 100.000 i više kuna ili eura, kako vam drago, i uz to još stan ili kuću, dok će onog kome od svega nasljedstva iza preminulog supružnika ili roditelja ostane jedna jedina mirovina na tu mirovinu platiti porez.
I to je nešto što upada u apsurde našeg poreznog sustava ili za rubriku vjerovali ili ne. Na nekretnine se plaća tri posto poreza na nasljedstvo od vrijednosti kuće ili stana, a četiri posto na pokretnine, dragocjenosti, štednju ili gotovinu u banci, s tim da su poreza oslobođeni nasljednici koji su u takozvanoj uspravnoj liniji, djeca, roditelji, životni partneri ili izvanbračni partneri.
Naslijeđene mirovine ne upadaju uopće u škare i povlastice tog poreza, na njih se udara porez na dohodak. Tako te mirovine dvaput prolaze porezni postupak, prvi kada se isplaćuju umirovljeniku, a drugi put prolaze proceduru poreza na dohodak kada se isplaćuju kao nasljedstvo njegovu nasljedniku što je apsurdno.
Naslijedili ste jednu preostalu mirovinu od recimo 3000 ili 6000 kuna svog roditelja ili supružnika i vjerujete da ćete proći bez poreza. Ljuto se varate. Mirovinski zavod udarit će na te mirovine po 24 posto poreza na dohodak uz pripadajući prirez ako je propisan u općini i gradu u kojem živite. Budući da je riječ o predujmu poreza na mirovinu, umanjit će vam porez za polovinu pa će, po našoj okvirnoj novinarskoj računici, na neto od 3000 kuna naslijeđene mirovine naplatiti 360 kuna poreza na dohodak bez prireza, a od 6000 kuna uzet će 720 kuna poreza.
- Na šalterima službenici nisu ovlašteni za davanje takvih informacija, a doći do nadležnog ravno je pothvatu, s tim kad s tom osobom pokušate razgovarati shvatite da razgovora nema. To je tako kako vam je rekao i točka - kaže nam jedan čitatelj svoje iskustvo iz splitske ispostave Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Iskustvo je to koje su mnogi na raznim sličnim mjestima proživjeli, osjećaj da ste bespomoćni i nikako ne možete preskočiti zidove koji rastu oko vas, taman kad ste se približili vrhu, zid ispred vaših očiju poraste za nekoliko metara.
Čitatelj koji je to doživio pokušavao je doznati zbog čega je zavod ustegnuo porez na jednu mirovinu koju je naslijedio od svog preminulog roditelja. Nikakvo porezno rješenje nije dobio, te se pitao na temelju čega se tako postupalo. Da stvar bude zanimljivija, radi se o osobi kojoj je porezno savjetovanje dio posla kojim se bavi.
- Zamislite kako je onda ljudima kojima je sve ovo nepoznanica i s tim se susreću prvi put u životu. Naslijeđenu mirovinu ne tretiraju kao nasljedstvo, nego kao drugi dohodak, kao da ste zaradili neki honorar. To je nevjerojatno i nije u skladu sa zakonom. Nemate rješenje na koje se možete žaliti, nemate ništa napismeno da biste vidjeli na temelju čega tako postupaju.
Tek na moje inzistiranje da mi reče na temelju kojeg zakona postupaju, nadležni pravnik mi je kazao da rade prema uputi iz 2001., a radi se o zbirci tumačenja Porezne uprave. Nezakonito je oporezivati dvaput jednu te istu mirovinu porezom na dohodak, radi se o nasljedstvu i ne možemo znati razmjere tog postupanja i koliko je država ubrala poreza koji joj ne pripadaju – ističe nas sugovornik.
Veli, poslat će podnesak Poreznoj upravi na temelju Općeg poreznog zakona, članaka 21. i 22. u kojima se navodi da se preplaćeni kao i porez koji je naplaćen bez pravne osnove vraća uz pripadajuće kamate.
O svemu smo pitali i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje koji kaže da obustavljaju isplate mirovine s danom smrti korisnika, odmah nakon preuzimanja podataka iz OIB sustava. Dospjela novčana primanja koja nisu isplaćena do smrti korisnika mogu se nasljeđivati, a ako nasljednika nema ili su se odrekli prava na nasljedstvo, novčana primanja pripadaju državnom proračunu.
- U pravilu se radi o posljednjoj mirovini korisnika, a rjeđe i o više svota mjesečnih mirovina ako je korisnika smrt zatekla prije realizacije netom priznatog prava na mirovinu. Da bi Zavod nasljedniku isplatio mirovinu/e iza smrti korisnika potrebno je da uz zahtjev za isplatu dostavi pravomoćno rješenje o nasljeđivanju.
Zavod, kao isplatitelj ovog primitka, nasljednicima ima obvezu prema Zakonu o porezu na dohodak obračunati i uplatiti predujam poreza na dohodak i prireza. Porez se obračunava bez primjene osobnog odbitka po stopi od 24 posto, a obračunati porez umanjuje se za 50 posto s obzirom na to da nasljednici ostvaruju dohodak iz izvora dohotka od nesamostalnog rada koji je mirovina, pa Zavod isti umanjuje svim nasljednicima za 50 posto kao i kod obračuna predujma poreza na mirovinu korisnicima - kažu nam u HZMO-u i objašnjavaju da je uputa iz 2001. po kojoj postupaju tumačenje Porezne uprave i dodaju da je i ranije, kao i važećim Zakonom o porezu na dohodak, propisano da je oporezivo nasljedstvo ako je povezano s ostvarivanjem dohotka od nesamostalnog rada.
Prošle godine je preminulo 19.178 umirovljenika, a u prvih pet mjeseci ove godine njih 19.014, pa smo pitali zavod koliko je bilo nasljednika od kojih su naplatili porez na dohodak i koliko su tog novca uplatili u državni proračun. Odgovaraju da te podatke ne mogu dostaviti jer se ostavinski postupak može voditi i više godina, a nasljednici mogu zatražiti isplatu tek na temelju pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju.
Luda je to priča u kojoj se cijelo vrijeme radi o nasljeđivanju, o tome kako je nužno da cijela ostavinska rasprava prođe, da nasljednik dobije pravomoćno rješenje o nasljeđivanju kojim će zatražiti isplatu mirovine od zavoda, pa se onda odjednom, umjesto poreza na nasljedstvo koji je relevantan za cijelo nasljedstvo od igle do lokomotive, od krpica, lonaca, dragulja, do stanova i novca na štednim računima, u priču iz vedra neba uključuje porez na dohodak. I to samo zato da bi država od nasljednika uzela još jednom svoj zubić iz mirovine preminuloga.
Nezakonito je oporezivati dvaput jednu te istu mirovinu porezom na dohodak, radi se o nasljedstvu i ne možemo znati razmjere tog postupanja i koliko je država ubrala poreza koji joj ne pripadaju, ističu naši sugovornici