Ukupno 38 posto maturanata (2052) strukovnih škola s pretenzijom upisa studija palo je državnu maturu na jesenskom roku zbog ocjene nedovoljan iz barem jednog obaveznog predmeta – matematike, hrvatskog i stranog jezika. Kada je riječ o učenicima gimnazija koji postižu znatno bolji uspjeh na maturi od učenika strukovnih škola (zbog koncepta mature prilagođenog kurikulumu gimnazija), maturu je u drugom pokušaju palo njih 123, odnosno 12 posto. Za gimnazijalce to znači da nemaju ispunjen uvjet o završnosti obrazovanja pa će svoju šansu trebati potražiti na maturi 2025.
Nakon što je na ljetnom roku maturu pao svaki drugi učenik strukovne škole, na jesenskom roku ispite je pisalo njih čak 5387, odnosno zajedno s gimnazijalcima, tom su roku pristupila 7344 maturanta. Kada je riječ o strukovnjacima, hrvatski je palo njih 28 posto, matematiku na osnovnoj razini 15 posto, dok ih je 53 posto palo matematiku na prijavljenoj višoj razini. Iznenađuje podatak da osnovnu razinu engleskog jezika nije položilo 44 posto strukovnjaka (višu razinu 11 posto).
Katastrofalan rezultat zabilježen je na izbornom predmetu fizika, budući da je nedovoljan iz tog ispita dobilo čak 93 posto maturanata strukovnih škola. Loš prolaz su imali i iz kemije (59 posto negativnih ocjena), pak i informatike koju je palo 58 posto strukovnjaka. Porazno je bilo i s biologijom - 61 posto ih je palo taj ispit, a pristupnici se ne mogu pohvaliti niti s dobrim rezultatima iz predmeta politika i gospodarstvo – palo ih je 43 posto.
Fizika je bila najteži izborni predmet i za gimnazijalce, pa taj ispit nije uspjelo proći njih 57 posto. Informatiku je pao svaki treći gimnazijalac, slično kao i kemiju (32 posto), odnosno matematiku na višoj razini (31 posto). Iznenađuje i da je engleski jezik na osnovnoj razini bio eliminacijski za 25 posto gimnazijalaca, kao i to da je negativnu ocjenu iz politike i gospodarstva dobilo 30 posto gimnazijalaca.
Koliko su rezultati ovogodišnjeg jesenskog roka lošiji no prijašnjih godina? Po riječima ravnatelja Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) Vinka Filipovića, rezultati na drugom roku mature uobičajeno su slabiji no na prvome.
- Za učenike strukovnih škola fizika i kemija su doista najteži ispiti. To govori o tomu da učenici strukovnih škola nemaju dovoljno stečenog znanja tijekom školovanja. No, to je i slučaj s drugim izbornim predmetima, poput politike i gospodarstva ili psihologije, budući da ih polažu učenici strukovnih škola koji nisu radili po gimnazijskom kurikulumu, po kojemu su primarno napravljena pitanja na maturi, kaže Filipović.
Na upit ide li to u prilog potrebi uvođenja ‘strukovne‘ mature, odgovara negativno.
- Onda bi se postavilo pitanje po kojem bi kriteriju visoka učilišta vrednovala postignuća učenika na maturi. Vjerojatno bi se morali utvrditi dvostruki kriteriji bodovanja rezultata, kandidata iz strukovnih škola i gimnazija. Uz to, nema univerzalnog kurikuluma za strukovne škole jer svaka, ovisno o programima, ima različite kurikulume predmeta, objašnjava ravnatelj Centra.
Po podacima NCVVO-a, rezultati jesenske mature značajno su lošiji od lanjskih iz fizike kada je palo 78,5 strukovnjaka i 46 gimnazijalaca, a rezultati iz kemije su gotovo isti. U odnosu na lanjskih 20 posto gimnazijalaca koji su pali matematiku na osnovnoj razini, dva posto ovogodišnjih je značajan napredak. Druga je priča s matematikom na višoj razini koju je lani palo 18,6 posto gimnazijalaca, a sada 31 posto, piše Jutarnji list.