Dok Vrhovni sud šuti, a udruga "Franak" priprema prosvjed, korisnicima "švicaraca" najbolje je podnijeti sudske tužbe do zastare 14. lipnja

U udruzi "Franak" u punom je jeku organizacija prosvjeda najavljenog za 1. travnja na zagrebačkom Zrinjevcu. Članovi koji su spremni doći u Zagreb javljaju im se iz cijele Hrvatske.

Opljačkano se mora vratiti, a lopov mora platiti, ključna je poruka koju žele poslati s prosvjeda.

Čekajući predugo na odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske, mnogi su u dvojbi, podnijeti tužbu ili ne, a rokovi su sve kraći. Bliži se trenutak kad više neće moći tužiti banke.

– Približava se zastara potraživanja za sve tužbe koje se temelje na kolektivnoj sudskoj presudi, a to su tužbe za nepoštene kredite u "švicarcima" koji su plasirani u osam osuđenih banaka te ugovoreni između 1. siječnja 2004. i 31. prosinca 2008. godine. Jako je puno ljudi koji još uvijek nisu tužili banke, oko 35.000 potrošača s konverzijama i oko 50.000 potrošača koji nisu imali zakonsku konverziju nije do danas tužilo banku sa zahtjevom za obeštećenje. Svi moraju tužiti najkasnije do 14. lipnja 2023., a nakon tog datuma tužba više neće biti moguća zbog zastare – informira Goran Aleksić, koordinator ekonomsko-pravnog tima udruge "Franak".

Potražite odvjetnika

Na pitanje što o pokretanju sudskog postupka moraju znati građani koji se odluče tužiti, Aleksić odgovara kako prije svega moraju pronaći odvjetnika koji će ih zastupati, jer bez odvjetnika pojedincu nestručnjaku gotovo je nemoguće parničenje.

– Sud ne prihvaća nikakva odstupanja od parničnih regula, pa onda pojedinac laik može samostalno tužiti samo ako je siguran da dobro poznaje Zakon o parničnom postupku. Odvjetnik je, dakle, nužan za zastupanje u postupku. Paralelno s potragom za odvjetnicima potencijalni tužitelji mogu zatražiti od banaka potrebnu dokumentaciju koju nisu sačuvali tijekom otplate kredita, ili nakon otplate kredita – pojašnjava Aleksić.

Dodaje kako banka mora na zahtjev potrošača ispostaviti sve tražene dokumente, ali samo ako je od otplate kredita proteklo manje od 11 godina, jer to je rok u kojem banke moraju čuvati dokumentaciju nakon otplate kredita. Drugim riječima, ako je netko kredit otplatio 2011. godine, banka više nije u obvezi dostaviti dokumentaciju, niti je u obvezi čuvati dokumentaciju.

Pitali smo i što je sve potrebno od dokumentacije.

– Prije svega to je ugovor o kreditu, zatim aneksi ugovora ako ih je bilo tijekom otplate, i početni otplatni plan. Potom je potrebna obavijest o svim promjenama kamatnih stopa za Sberbank/Volksbank, a tuži se Nova hrvatska banka, dok za druge banke kamata više nije u igri jer je u zastari i konačno promet po kreditu iz kojeg se vide sve uplate anuiteta, i to na način da je posebno iskazan dio plaćene kamate, a posebno dio plaćene glavnice u pojedinom anuitetu. Sve te podatke može se zatražiti bilo izravno u poslovnici banke, bilo službenim e-mailom, u oba slučaja banka je obvezna poslati dokumentaciju koja nekom nedostaje – kazuje Aleksić.

Ističe i kako banke često naplaćuju tu uslugu, mada ne smiju naplaćivati ako tražite dostavu prvi put.

– Ako ipak banka inzistira na plaćanju usluge, pametno je platiti, i onda račun priložiti uz tužbu i tražiti povrat toga novca tužbom zajedno s glavnim tužbenim zahtjevom – kaže naš sugovornik.

Nadalje, kada potrošač dogovara s odvjetnikom zastupanje, odvjetnik mu mora dati ponudu na koji način će ga zastupati u financijskom smislu.

Odvjetnička tarifa

– Ako odvjetnik osim naplate svojih radnji po tarifi želi naplatiti i određenu proviziju, koja ne smije ni u kojem slučaju biti veća od 30 posto, on to mora s klijentom ugovoriti. Provizija koja nije ugovorena ne smije se naplatiti.

Odvjetnik mora klijenta upozoriti i na potencijalne troškove, kao i na rizike koje sa sobom nosi sudski postupak, mada je u potrošačkim tužbama na temelju kolektivne presude taj rizik izrazito malen, jer je već unaprijed utvrđena ništetnost valutne klauzule CHF, pa onda na sudu još preostaje samo svjedočenje zaposlenika banke i potrošača, gdje se dosad nije dogodilo da bi banka uspjela dokazati kako je potrošače upozoravala na rizik ugovaranja valutne klauzule CHF – pojašnjava Aleksić.

Dodaje kako odvjetnik surađuje sa sudskim vještacima koji rade preliminarne izračune za tužbe. Iako preliminarni izračun nije nužan, smatra se da je važan, i da je bolje izračunati točan iznos koji banka mora vratiti, kako kasnije na sudu ne bi bilo prigovora oko toga, mada će ponovno sudski vještak morati računati iznose za potrebe sudskog vještačenja. Tužitelj mora platiti preliminarni izračun, sudske pristojbe za tužbu i presudu te predujam sudskog vještačenja.

– Način plaćanja odvjetničkog troška dogovara se s odvjetnikom. Sav taj novac na kraju plaća banka, nakon što presuda postane pravomoćna. Detaljno o troškovima i plaćanjima klijenta mora informirati odvjetnik. Ukratko, svatko tko želi tužiti banku mora potražiti odvjetnika, prikupiti dokumentaciju i ugovoriti zastupanje.

U nastavku o svemu brigu vodi opunomoćeni odvjetnik. Udruga "Franak" pomaže svima koji se udruzi jave određenim korisnim savjetima, koji se mogu dobiti na e-mailu franak.tuzbe@gmail.com – kazao je Goran Aleksić.

Što prije po papire

I poznatog splitskog odvjetnika Srđana Kalebotu, koji je na glasu po uspješno dobivenim presudama u predmetima kredita u "švicarcima", upitali smo što je činiti potrošačima koji razmišljaju o tužbi s obzirom na to da se bliži rok zastare.

– Što se tiče dokumentacije, savjetovao bih ljudima da to odrade već sada, bez obzira na to hoće li u konačnici tužiti ili ne. Premalo je vremena do 14. lipnja, tri mjeseca prolete u tren oka, stoga je potrebno odmah krenuti s prikupljanjem dokumentacije i njezinim razvrstavanjem. Neke banke su to naplaćivale, a većina nije. Dakle, to je nužno, a većinu neće puno koštati i bolje to obaviti što prije i imati sve spremno. Realan rok u kojem bi banke trebale dostaviti dokumentaciju je 7 do 15 dana – kaže odvjetnik Kalebota.

Naglašava i kako je važno prije tužbe imati preliminarni izračun za što se angažiraju sudski vještaci.

– Svatko treba procijeniti hoće li to sada raditi ili ne. Ali, premalo je vremena da bi se čekalo za taj dio. Nema ni puno vještaka. Zna se čekati i po mjesec dana na izračun – upozorava Kalebota.

Odgovarajući na pitanje kada i kako angažirati sudskog vještaka, kaže kako je bolje prvo angažirati odvjetnika koji će pregledati dokumentaciju, provjeriti jesu li prikupljeni svi potrebni papiri, eventualno još nešto savjetovati i koji će lakše naći vještaka nego da ga potrošač sam traži.

– Nakon toga ostaje dogovor s odvjetnikom za tužbu, kada će se podnijeti, hoće li se čekati zadnji trenutak ili ne. Sada je zadnji trenutak da se sve pripremi jer vrijeme brzo prolazi. Dakle, prikupiti dokumentaciju, naći odvjetnika, napraviti izračun i dogovoriti se o podnošenju tužbe – zaključuje Srđan Kalebota.

Tužbe se, kaže, podnose elektronički, a zadnji datum je 14. lipnja 2023. godine. Tužbom se traži povrat svega preplaćenog po valuti za kredite u švicarskim francima. Na potrošače koji su uzimali kredite u euru i kuni, odnosno imaju potraživanja prema leasing kućama, ne odnosi se ovaj rok zastare.

POTREBNI DOKUMENTI:

• ugovor o kreditu

• aneksi ugovora ako ih je bilo tijekom otplate

• početni otplatni plan

• obavijest o svim promjenama kamatnih stopa za
Sberbank/Volksbank, a tuži se Nova hrvatska
banka, dok za druge banke kamata više
nije u igri jer je u zastari

• promet po kreditu iz kojeg se vide sve uplate
anuiteta, i to na način da je posebno iskazan dio
plaćene kamate, a posebno dio plaćene glavnice
u pojedinom anuitetu