Kuna je u posljednje vrijeme jača nego inače, a tako će, uz povremene kratkotrajne promjene, ostati i do kraja godine.
Primjerice, trenutačno je srednji tečaj kune prema 7,38 kuna, utvrđen je u petak i vrijedit će od 9. do 11. lipnja. To je najniža razina tečaja eura prema kuni u proteklih osam godina. Inače je na 9. lipnja svih proteklih osam godina srednji tečaj eura iznosio od 7,40 do 7,56 kuna. Prošlih nekoliko tjedana kuna je bila i jača: jedan euro stajao je 7,37 kuna, najmanje još od ljeta 2011. Oni koji otplaćuju kredite znaju dobro da nije svejedno koliki im je tečaj. Platiti mjesečnu ratu od 400 eura po tečaju od 7,38 kuna znači izbrojiti 2952 kuna što je 2,4 posto ili 72 kune manja rata nego kad je tečaj 7,56 kuna što znači 3024 kuna za otplatu.
Kuna jača od 2015.
Vrijeme koje je pred nama dobro je za one koji će kupiti eure za štednju ili imaju sreće da mogu otplatiti svoj eurski kredit.
Izbrojit će manje kuna za te poslove nego inače, a moguće da će domaća valuta još malo jačati, pogotovo do kraja lipnja, što znači da će euro biti jeftiniji. Snažna domaća valuta, kumovala je golemom višku likvidnosti u sustavu i povijesno niskim prinosima na trezorske zapise: na jednogodišnje eurske prinos je na razini od 0 posto, a na takve kunske 0,09 posto.
- Jačanje kune prisutno je od 2015. godine i fundamentalno je opravdano jer imamo manje izražene vanjske neravnoteže, odnosno suficit na tekućem računu platne bilance i smanjenje inozemnog duga, a smanjena je i percepcija rizika za Hrvatsku.
Osim toga, povoljno je i međunarodno okruženje, što je i rezultat politke Europske središnje banke. Nakon 2015., intervencije HNB-a su bile usmjerene primarno prema zaustavljanju jačanja kune.
Tako se plasira dodatna likvidnost u financijski sustav te pad kamatnih stopa na novčanom tržištu i prinosa na aukciji trezorskih zapisa. Kada govorimo o očekivanjima, aprecijacijski pritisci na kunu uobičajeni su pred glavnu turističku sezonu i najznačajniji su u lipnju jer se prvi prihodi od turizma mijenjaju za kune da bi se pripremila sezona, a nakon toga se prihodi spremaju na depozite – kaže nam Zdeslav Šantić, glavni ekonomist OTP Splitske banke.
Šantić ne prognozira značajniji pad razine tečaja budući da je HNB spreman intervenirati, i to je već i dokazao, pa smatra da će ove godine kuna biti malo jača nego prošle.
Središnja je banka ovog mjeseca već jednom deviznom intervencijom nastojala oslabjeti domaću valutu. Bila joj je to druga ovogodišnja devizna intervencija te je HNB otkupila tako od banaka 320,5 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,39 kuna za euro. Nije prošlo mnogo od te intervencije, a domaća valuta je opet počela pokazivati mišiće, a tim priljevom domaće valute bio je stvoren višak likvidnosti u sustavu od rekordnih 29 milijardi kuna prošlog mjeseca.
Kad prinos padne na nulu
- U nastavku godine nepromijenjeni stav monetarne politike podržavat će gomilu kunske likvidnosti u sustavu koja se nalazi na razini od gotovo osam posto BDP-a omogućujući kratkoročnim kamatnim stopama kolebanje oko povijesno najnižih vrijednosti.
U takvim uvjetima i prinosi na trezorske zapise zadržavaju se na najnižim zabilježenim razinama - ističu analitičari Raiffeisenbank koentirajući pad tih prinosa i na nula posto.
Po njihovoj prognozi, do kraja lipnja mogu se povremeno dogoditi i promjene ovog trenda i jačati potražnja za devizama, posebno u razdobljima isplata dividendi poduzeća prema svojim nerezidentnim vlasnicima. No, u prilog snažnoj kuni ide nastavak rasta izvoza roba i blago ubrzanje investicija te približavanje glavnog dijela turističke sezone. Za sada smatraju da ova godina ne bi trebala donijeti značajnije odstupanje od lanjskih razina, te da će se tečaj kretati od 7,37 do 7,55 kuna za euro, pri čemu bi se gornjoj granici raspona trebali približavati prema kraju godine.
Tečaj kune prema euru na 9. lipnja
7,38 kuna – 2018.
7,40 kuna – 2017.
7,50 kuna – 2016.
7,55 kuna – 2015.
7,56 kuna – 2014.
7,51 kuna – 2013.
7,56 kuna – 2012.
7,44 kuna – 2011.
7,21 kuna – 2010.