StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetplenković popustio

Do prijelomne točke pregovora došlo je u petak: 'Vidjelo se na sindikalnim čelnicima da su pod velikim pritiskom'; Facebook zatrpan komentarima: 'Prodali ste se za žvake'

Piše Ivanka Toma i Adriano Milovan/JL, Marijana Cvrtila/SD
2. prosinca 2019. - 23:33

Okončani su pregovori Vlade i sindikata te je postignut kvalitetan kompromis koji omogućuje prekid štrajka. Škola se normalno nastavlja od utorka - objavio je premijer Andrej Plenković nakon završetka pregovora Vlade i školskih sindikata u Banskim dvorima.

Nakon iscrpljujućih, maratonskih pregovora i štrajka u školama koji je počeo još 10. listopada, postignut je kompromis koji učenike i učitelje vraća u učionice.

Ukratko, ispunjen je osnovni zahtjev sindikata obrazovanja u štrajku, odnosno učiteljima, nastavnicima i profesorima u osnovnim i srednjim školama osiguran je traženi, 6,11 posto veći, koeficijent složenosti poslova, i to kroz tri etape: prvo povećanje koeficijenta od tri posto bit će već od 1. prosinca ove godine (na plaći za siječanj), drugih jedan posto povišice od 1. lipnja 2020., a ostatak od dva posto od 1. siječnja 2021. godine, piše Jutarnji list.

Povećanje će se osigurati kroz izmjenu Uredbe o koeficijentima, i to već ovaj četvrtak na sjednici Vlade, a na isti način povišica će se osigurati tajnicima, računovođama i ravnateljima škola te predavačima i umjetničkim suradnicima na fakultetima. Željeni koeficijent 1,406, kojim će se izjednačiti s mlađim asistentima na fakultetu, učitelji će tako postići za godinu i mjesec dana.

Za nenastavno osoblje (kuharice, spremačice, domare) povišica u istoj visini (6,11 posto) neće se isplaćivati na temelju rasta koeficijenata nego kroz dodatke Granskom kolektivnom ugovoru i prema istoj dinamici kao nastavnom osoblju. To će se ugovoriti kroz sporazum vezan za GKU, koji će vrijediti do prosinca 2022. godine. Sporazum također treba biti gotov do četvrtka.

Ono što je za 68 tisuća ljudi u sustavu osnovnoga i srednjeg školstva važno jest, potvrdio je i premijer, to da će svi dani provedeni u štrajka biti plaćeni, ali, kao znak kompromisa, sindikati su prihvatili da dodatno neće biti plaćene nadoknade nastave.

- Kontinuirano razgovaramo o temeljnom zahtjevu sindikata u obrazovanju. Počeli smo s pozicije nepravednih koeficijenata, što je tema koja traje već 16 godina, preko dodataka koje im je SDP-ova Vlada ukinula. To je bilo ključno pitanje za dostojanstvo zaposlenika u sustavu obrazovanja. Mi smo tu poruku razumjeli i čuli - istaknuo je premijer Plenković.

- Uz to, želimo što prije riješiti pitanje nematerijalnih prava u sustavu obrazovanja, poput Akcijskog plana za suzbijanje nasilja u školama, anonimnih prijava koje uznemiravaju učitelje i ostalog - najavio je Plenković.

- Postigli smo dobro kompromisno rješenje kojim su sindikati u obrazovanju ostvarili cilj, a ovoj Vladi jamči socijalni mir. Od utorka se štrajk zaustavlja - kazao je nakon sastanka Branimir Mihalinec, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama. Iako ovaj put njegov sindikat, kao i Sindikat hrvatskih učitelja Sanje Šprem te Sindikat znanosti Vilima Ribića, za razliku od školskog sindikata Preporod Željka Stipića, nisu o Vladinoj ponudi provodili referendum među članstvom, Mihalinec je izrazio zadovoljstvo jer je cilj ostvaren pa su sindikati ovlašteni donositi takve odluke.

Ključni dan za postizanje kompromisa i prekid štrajka prosvjetara bio je petak. Sindikati su u petak došli u Vladu prezentirati da je članstvo odbilo ponudu Vlade kojom bi se plaće učitelja i profesora povećale kroz povećanje osnovice. - Svima je u petak na sastanku bilo jasno da bi novi referendum, neovisno o tome kakvu bi Vlada dala ponudu, bio potpuni debakl, kako za Vladu, tako i za sindikate.

Vidjelo se na sindikalnim čelnicima da su pod velikim pritiskom, ne samo svoga članstva koje ne mogu kontrolirati, nego i društvenih mreža - kaže nam bliski suradnik premijera i navodi da se u petak definiralo kako će se tražiti rješenje koje ne mora ići na referendum.

Na upit je li nenastavno osoblje manje vrijedno jer povišice neće dobiti kroz koeficijente, Mihalinec je rekao:- Svi su jednako vrijedni. Nenastavno osoblje dobit će iznose kao nastavnici, samo ne kroz koeficijent, nego dodatke.

Premijera Plenkovića novinari su pitali odakle novac za povećanje plaća učitelja preko koeficijenata, na što je odgovorio kako se tim rješenjem ide na tri proračunska okvira, za ovu, 2020. i 2021. godinu, a to nije bilo moguće od 1. rujna kako su sindikati tražili. Na pitanje je li ovo njegov poraz, kazao je:

- To treba gledati u kontekstu činjenice da netko smanjuje, a netko povećava plaće - ponovio je. Na pitanje je li sigurna pozicija obrazovne ministrice Blaženke Divjak u Vladi, odgovorio je kako “svaki ministar želi da mu u resoru bude bolje, a ja želim da u Hrvatskoj ukupno bude bolje”.

Budući da je Vlada uporno odbijala otvoriti razgovore o koeficijentima, zanimalo nas je što je prevagnulo. Jedan od pregovarača odgovara da je to isključivo bio interes djece, ali su i sindikati nakon otvaranja teme koeficijenata pristali na kompromise. Vladi je važno, kako nam je to isticalo više sugovornika, da se zadržava politika fiskalne održivosti proračuna.

Povećanje nije odjednom, a posljednje je 2021. godine, što je bitno da se ne otvori Pandorina kutija nerazumnih zahtjeva. Financijski, Vladi je isto povećavaju li se učiteljima plaće kroz dodatke ili koeficijente. Kao bitno za postizanje dogovora sa sindikatima jedan od naših sugovornika navodi što su sindikati pristali potpisati Temeljni kolektivni ugovor, čime su omogućili drugima da dobiju povišice.

Bitan dio dogovora je i to da učiteljima i profesorima budu plaćeni dani štrajka, no doznajemo kako nisu svi u Vladinom timu za pregovore bili za to, piše Jutarnji.

Facebook grupe zatrpane komentarima sporazuma Vlade i sindikalnih čelnika

Dogovor koji je postignuto plaćama učitelja i nastavnika premijer Andrej Plenković i sindikalni vođe nazvali su kvalitetnim kompromisom, a mnogi nastavnici i oni koji ih podržavaju na Facebooku uglavnom izražavaju svoje nezadovoljstvo postignutim. Mnogi se ne libe upotrijebiti riječi - sramota i izdaja.

- Moj muž ih je došao podržati na prosvjedu nakon par sati spavanja poslije noćne smjene. I to na poslu daleko ispod njegovih kvalifikacija. Sramota do neba za sindikatlije. Nadam se da će im članstvo okrenuti leđa u roku odmah, napisala je jedna korisnica u Facebook grupi Podrška roditelja nastavnicima u štrajku, koja je zatrpana komentarima.

Prenosimo neke od komentara koji odražavaju raspoloženje među članovima spomenute Facebook grupe.

- Ovnovi su nas izdali, bila sam uz vas cijelo vrijeme i ne zamjeram vam ništa. Samo sam tužna, jer smo opet popustili.

- Zaobiđite sindikate i štrajkajte dok ne dobijete 1,4 koeficijent. Svi su uz vas, iskoristite podršku. Zapalili ste ljude, možda se i drugi probude i pobune protiv zakona koji služe da zaštite samo političare.

- Od ovih 2% se možete komotno pozdraviti, a možda i od ovih 1%. Ne bi bilo prvi puta.

- Zakaj ste krečili, za niš, vlaga se probila prije nego se boja osušila.

- Sramota, djeca su izgubila 3 tjedna nastave, a mi dostojanstvo za 120 povišice.

- Nakon 30 godina mraka sindikalne vođe učitelja ugasili su zadnje svjetlo nade za narednih 30 godina. Hvala im na tome.

- 'Prodali ste se za žvake', 'Dostojanstvo košta 100 kuna', 'Svi se trebamo iščlaniti iz sindikata', 'Kako sad najednom ne treba referendum'...

S druge strane, jedan od najistaknutijih govornika na velikom sindikalnom prosvjedu u Zagrebu, riječki vjeroučitelj Marin Miletić, na svojem je profilu na Facebooku objavio status koji ne odaje dojam nezadovoljstva kompromisom.

- Dragi učitelji, uspjeli smo! štrajk obustavljamo do potpisivanja dokumenata (ovaj tjedan). pa ćemo službeno završiti štrajk. Nastava je sutra normalno!, napisao je Miletić.

- Vraćamo se u učionice, našoj djeci, našim učenicima i onome što najviše volimo raditi: poučavati, dodao je.

- Pokazali smo snagu, zajedništvo, nadu. Više ništa nije isto. sada nam je nastaviti graditi bolje društvo, bolju Hrvatsku, zaključio je Miletić.

(Jutarnji.hr)

Frka Petešić: Prvi njihov zahtjev koštao bi 630 milijuna, ovaj kompromis težak je 270 milijuna kuna

Premijer Andrej Plenković u ponedjeljak je izvijestio kako su sindikati u obrazovanju prihvatili ponudu Vlade, čime je prekinut štrajk prosvjetara nakon 36 dana. O Vladinoj ponudi u Dnevniku Nove TV govorio je Zvonimir Frka Petešić, glavni Vladin pregovarač sa sindikatima.

Učiteljima će dani u štrajku ipak biti plaćeni. Ukupan trošak jednog dana štrajka prosječno iznosi 477 kuna za zaposlenika koji radi osam sati na dan. Taj iznos predstavlja ukupan trošak rada, a neto iznos će ovisiti o prirezu i poreznom statusu zaposlenika.

Procjena je da jedan dan štrajka državu stoji približno 32 milijuna kuna. Dodajmo ovome da nadoknada učiteljima i zaposlenicima ipak neće biti plaćena.

Danas je, nakon 36 dana štrajka, konačno postignut dogovor Vlade sa sindikatima u obrazovanju. Sindikati su prihvatili ponudu kojom se koeficijenti povećavaju po modelu 3+1+2. Koeficijent će se tako od 1. prosinca povećati za 3. posto, 1 posto od 1. lipnja iduće godine te 2 posto od 1. siječnja 2021. godine.

Frka Petešić je na početku svog gostovanja u Dnevniku Nove TV objasnio zašto je Vladi trebalo toliko dugo da popusti zahtjevima sindikata. Rekao je kako je došlo do jednog dobrog kompromisa, i to je najvažnije što se htjelo postići.

- Tijekom ova dva mjeseca bilo je jako puno razgovora. Premijer je razgovarao sa sindikalnim čelnicima još u rujnu. Bilo je jako puno ponuda, bilo je razgovora s raznim ministrima - ministrom Aladrovićem, Marićem, ministricom Divjak - bilo je mirenja, ja sam također razgovarao. Premijer više puta. Dakle, kontinurano se tražilo rješenje i bilo je puno različitih rješenja na stolu. Na kraju, budući da su pregovori bili izuzetno dobar kompromis i mislim da možemo biti zadovoljni', kazao je Frka Petešić.

Ističe da, iako će zaposleni u obrazovanju ukupno dobiti povećanje koeficijenta od 6,11 posto, nije isto 'ako imate 6,11 posto u rujnu, kao što je bio zahtjev sindikata, ili ako imate tri posto u prosincu, jedan u srpnju i dva u siječnju 2021. godine. Nije isto ako imate 630 milijuna kuna, 470 milijuna ili sada 270 milijuna kuna'.

Dodaje da je ovakva ponuda Vladi puno isplativija jer je fiskalno održiva i ne ide na štetu poreznih obveznika.

Predstojnik Ureda premijera kaže da će se tijekom sljedeće godine raditi ići u reviziju uredbe o koeficijentima i čitavom sustavu plaćanja. - To je jako kompliciran sustav. Tijekom 20 godina se nagomilalo jako puno neujednačenosti. Kad se donese nova uredba vidjet će se kako će se to sve uskladiti, govori Frka Petešić.

- Cilj je da svi budu zadovoljni, ali da sustav bude transparentniji, pravedniji, u kojem neće biti neujednačenosti između raznih resora koji su izvor nezadovoljstva, poručuje glavni Vladin pregovarač u Dnevniku Nove TV.

Divjak: Dobra ponuda i kvalitetan kompromis Vlade i sindikata

Ministrica obrazovanja Blaženka Divjak u ponedjeljak je dobrom ponudom i kvalitetnim kompromisom ocijenila dogovor Vlade i prosvjetnih sindikata kojim je prekinut štrajk u školama, a vjeruje da će škole uspješno nadoknaditi vrijeme koje je izgubljeno za vrijeme štrajka.

"Radi se o dobroj ponudi i kvalitetnom kompromisu. I ono što je važno je da se u ovoj ponudi i sporazumu prepoznaje povećana složenost poslova učitelja i nastavnika, ali i da se cijeli sustav uravnotežuje, dakle u obzir se uzima i povećanje plaća za nenastavno osoblje", izjavila je ministrica Divjak za HRT-ov Dnevnik.

Očekuje da će sukladno ovom dogovoru - koji jamči 3-postotno povećanje koeficijenta od 1. prosinca ove godine te još 1-postotno od 1. lipnja 2020, dok će dodatnih 2 posto biti isplaćeno od 1. siječnja 2021.- za godinu dana učiteljima i nastavnicima plaća biti povećana za otprilike 800 do 900 kuna, što uključuje i rast osnovice i porast koeficijenata. 

To bi, rekla je Divjak, u konačnici značilo da će prosječna plaća učitelja i nastavnika za oko godinu, godinu i mjesec dana biti oko 8000 kuna. 

Naglasila je kako povećanje koeficijenata složenosti poslova u prvi plan stavlja i činjenicu da obrazovna reforma povećava složenost poslova, a s druge strane adresira se i dugogodišnje zaostajanje koje je postojalo vezano za koeficijente.

"Mislim da je to ponuda koju bi trebalo objeručke prihvatiti", odgovorila je ministrica na pitanje misli li da će svi učitelji i nastavnici biti zadovoljni postignutim dogovorom.

Divjak je uvjerena da će, sukladno već izrađenim uputama i novim elementima koji će se utvrditi, u školama uspješno nadoknaditi vrijeme izgubljeno u štrajku.

"Ono što je najvažnije je da će se dani provedeni u štrajku platiti, ali jednako tako, kao što su i sindikati istaknuli, radi se i o moralnoj obvezi da se ta nadoknada provede. Ona je provediva na način da se jedan dio praznika zapravo upotrijebi za nastavne dane, jedan dio nenastavnih dana i da se za oko tjedan dana produži školska godina. Na taj način ćemo ispuniti zakonsku obvezu o 175 nastavnih dana, odnosno 160 za maturante", poručila je.

Naglasila je kako će se nadoknade biti realizirane u sklopu redovitog radnog vremena, a vjeruje i da će sukladno planu i maturantima omogućiti da što kvalitetnije završe srednju školu.

"Imamo određenih elemenata koje moramo promijeniti, ali mislim da ćemo uz zalaganje svih, a sad je vrijeme da pokažemo da su nam učenici, u ovom slučaju maturanti u fokusu, sve to stići", istaknula je Divjak.

Ne vidi svoju odgovornost za ovaj najdulji štrajk u hrvatskoj povijesti, već se prije svega smatra odgovornom što se nakon nekoliko desetljeća konačno krenulo u sveobuhvatnu reformu obrazovanja, s naglaskom na promjenu kurikuluma i načina rada u školama.

"Promjena društvenog statusa i rast ugleda učitelja u društvu je dio tog procesa i u ovom trenutku možemo reći da ovo što smo danas dogovorili sa sindikatima sigurno u tom smjeru doprinosi i reformskim procesima", ustvrdila je.

Oporbene prozivke i zahtjeve za njenom smjenom nazvala je klasičnim jeftinim politikantstvom, "jer u vrijeme kada imamo velike promjene u obrazovnom procesu, kada za vrijeme štrajka trebamo više brinuti o učenicima i učiteljima, onda se skupljaju jeftini politički bodovi".

"Mislim da to stvarno ne bismo smjeli, mi bismo stvarno morali imati dobar konsenzus oko toga da nam je obrazovna reforma nužna i da svi radimo u smjeru da se to i postigne", zaključila je ministrica.

Hina

Mihalinec objasnio zašto su pristali da se dani nadoknade neće platiti profesorima

Predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Branimir Mihalinec u RTL-u Danas govorio je o sporazumu Vlade i sindikata kojim se, nakon 36 dana, prekida štrajk u školama.

- Ono što smo tražili na početku, to smo dobili na kraju, kazao je Mihalinec.

- Jedini kompromis na koji smo pristali je bila dinamika postizanja povećanja koeficijenta od 6,11 posto, a za svo nenastavno osoblje povećanje plaće od 6,11 posto kroz dodatke, kazao je Mihalinec i objasnio zašto i nenastavnom osoblju nisu tražili povećanje koeficijenata.

- Njihovi koeficijenti nimalo ne zaostaju za ostalim javnim službama. I nije bilo primjereno dizati njihove koeficijente jer bi tada nastala razlika i oni bi imali prevelike koeficijente u odnosu na ostale u javnim službama. Iz tog smo razloga za njih dogovorili dodatke koji idu u jednakim iznosima i jednakom dinamikom kao i za nastavnike. Nenastavno osoblje je u jednakom tretmanu kao i nastavnici i mi ih nismo zaboravili i ostavili, bili su nam izuzetno važni, rekao je Mihalinec.

Na pitanje zašto to tako nisu govorili u javnosti otpočetka nego su tražili povećanje koeficijenta za sve, Mihalinec je kazao da su "sve to bile naše taktičke borbe".

- Upravo zato smo i bili tako ustrajni i uspjeli smo. Ono što smo postavili na početku, to je bilo 6,11 posto povećanje koeficijenta za visoku stručnu spremu, odnosno koeficijent 1,406, to je danas s Vladom i dogovoreno, rekao je Mihalinec.

Objasnio je zašto za ovaj sporazum nisu tražili izjašnjavanje članstva, kao što su to tražili kod prvog prijedloga Vlade prošlog tjedna.

- Cijeli ovaj proces vode Sindikat hrvatskih učitelja i Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama. Princip rada u oba sindikata je takav da kada postavimo zahtjeve, ukoliko ih postignemo, tada odluke donose tijela sindikata. Ukoliko nismo postigli do kraja naše zahtjeve tada pitamo članstvo je li im dovoljno, kazao je Mihalinec i dodao da su ovog puta postigli cilj od 6,11 posto povećanja koeficijenata i isto povećanje plaća za svo nenastavno osoblje i povećanje plaća za tajnike i računovođe.

- Tada mi nemamo potrebe pitati članstvo nego te odluke donose tijela sindikata, rekao je Mihalinec i dodao da su Veliko vijeće Sindikata hrvatskih učitelja i Središnji odbor Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama jednoglasno prihvatili odluke.

Na pitanje što ako se članstvo Sindikata Preporod izjasni protiv prijedloga, Mihalinec je kazao da se u tom slučaju "ništa neće dogoditi". Objasnio je i zašto su pristali da se dani nadoknade neće platiti profesorima.

- U danima štrajka nastavnici nisu radili s djecom. Upravo zato jer je štrajk plaćen, ti dani kada nisu radili s djecom, nastavnici imaju moralnu obvezu, kada nadoknađuju sate kada nisu radili s djecom, nadoknade bez traženja dodatnih sredstava, kazao je Mihalinec u emisiji RTL Danas.

23. studeni 2024 02:05