Vlada je u četvrtak donijela uredbu kojom utvrđuje visinu boravišne pristojbe za 2019. godinu, prema kojoj bi ona u smještajnim objektima u kojima se plaća po noćenju, osim u kampovima, trebala poskupjeti za 25 posto u odnosu na ovogodišnju.
"Prilikom prijedloga povećanja uzelo se u obzir da visina te pristojbe bude konkurentna u odnosu na okruženje. U ovom trenutku u Hrvatskoj je jedna od najnižih boravišnih pristojbi u okruženju", kazao je ministar turizma Gari Cappelli.
Kazao je i da se uredbom predlaže i povećanje iznosa boravišne pristojbe za osobe koje pružaju ugostiteljske usluge smještaja u domaćinstvu i obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Ocijenio je da će povećanje boravišne pristojbe imati izravni utjecaj na razvoj samih destinacija, budući da raspodjelom većina naplaćenih sredstava od boravišne pristojbe ostaje u destinaciji gdje je i ostvarena.
Prema uredbi, o kojoj se do 21. srpnja vodila javna rasprava, iduće bi godine boravišna pristojba za noćenje u smještajnim objektima u kojima se ta pristojba plaća po noćenju, osim u kampovima, trebala poskupjeti za 25 posto u odnosu na iznos u ovoj godini.
Po tome bi iznos te pristojbe u turističkom mjestu A razreda u glavnom ljetnom dijelu sezone u hotelima i sličnom smještaju porastao s 8 na 10 kuna.
U glavnoj sezoni boravišna bi pristojba trebala iduće godine u A razredu mjesta biti skuplja i u pred i posezoni, odnosno porasti sa 6 na 8 kuna te sa 5 na 7 kuna, a porasti se predviđaju i za turistička mjesta B, C i D razreda, i to sa 7, 5,50 i 4,50 kuna, na 9, 7 i 5 kuna u glavnoj sezoni, a u pred i posezoni sa ovogodišnjih 5, 4 i 3 kune, na 7, 5 i 4 kune.
U kampovima bi boravišna pristojba u 2019. trebala ostati na ovogodišnjoj razini, od primjerice 8 kuna po noćenju u glavnoj sezoni u mjestu A razreda.
Boravišni paušal za domaćinstva koja pružaju usluge smještaja, kao i za OPG-ove koji se bave turizmom u 2019. u A razredu mjesta iznosio bi 345 kuna po krevetu i kamp jedinici, u B razredu 293,25 kuna, u C razredu mjesta 241,50 kuna, a u D i ostalim nerazvrstanim mjestima 172,50 kuna.
Predloženo je i povećanje iznosa boravišne pristojbe za osobe koje pružaju ugostiteljske usluge smještaja u domaćinstvu i na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu za 15 posto.
Iznosi boravišne pristojba za vlasnike kuća ili stanova za odmor u 2019. se ne mijenja, pa će se i dalje moći plaćati tu pristojbu paušalno.
Za vlasnike ili korisnike plovila i za sve osobe koje noće na tom plovilu (nautičari) u prijedlogu za 2019. izvršena je pak korekcija u odnosu na uredbu za 2018., i to tako da su smanjeni određeni iznosi paušala boravišne pristojbe.
Boravišna pristojba, rekao je ministar turizma, jedan je od najizdašnijih prihoda turističkih zajednica i Hrvatske turističke zajednice (HTZ), od koje je u 2017., po podacima Fine, prikupljeno 464 milijuna kuna, i to najvećim dijelom u sedam primorskih županija.
Na njegov prijedlog, uplaćena sredstva od boravišne pristojbe preraspodijelila bi se na način da bi Crvenom križu išlo 1 posto, 2,5 posto za razvojne projekte i programe na turistički nerazvijenim područjima, 65 posto turističkoj zajednici općina, grada i mjesta, 10 posto turističkoj zajednici županije i 25 posto Hrvatskoj turističkoj zajednici (HTZ). Sredstva od boravišne pristojbe od nautičkog turizma raspoređuju se HTZ-u, turističkim zajednicama na čijem se području ostvaruje turistički promet te nacionalnim parkovima i parkovima prirode.
Cappelli je naglasio i da se od početka godine do danas bilježi 11,5 milijuna turista i 58 milijuna noćenja, što je 6 posto više nego lani, a rekao je i da je sigurnost zemlje jedna od najbitnijih stvari zašto turisti dolaze u Hrvatsku.
Ujedno, Vlada je u četvrtak prihvatila odluku o pravnim osobama od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, kojom se s tog popisa briše tvrtka Plinacro. Ta tvrtka više nije na tom popisu zbog potrebe usklađivanja s direktivama EU-a, istaknuto je.
Sada je na tom popisu 39 tvrtki, među kojima zračne luke, Croatia Airlines, CERP, Hrvatska pošta, HEP, HBOR itd.
