Na kupnju lijekova bez recepta trošimo gotovo dvostruko više novca nego prije šest godina.
U prosjeku svaki građanin na bezreceptne lijekove u ljekarnama godišnje potroši 1380 kuna, što je ukupno više oko pola milijarde kuna.
Pokazuje to analiza o potrošnji lijekova Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) koja je obuhvatila razdoblje 2012. do konca 2016. godine. Bez recepta najviše se kupuju lijekovi protiv bolova, prehlade i kašlja, a rekorderi su lijekovi s paracetamolom. Čak 94 milijuna kuna u 2016. godini potrošeno je na paracetamol, što je oko 20 milijuna kuna više nego 2012. godine, a više od 62 milijuna potrošeno je na lijekove s acetilsalicilnom kiselinom (andol, aspirin…).
U vrhu je i popularni analgetik ibuprofen s 31,5 milijuna kuna, što je za milijun kuna više nego 2012. godine, kao i kapi za nos oksimetazolin (15 milijuna kuna).
Sve manje ih ide na recept
Razlog za dvostruko veću potrošnju lijekova bez recepta leži dijelom u općem porastu potrošnje lijekova, ali i u činjenici da se u odnosu na 2012. godinu velik dio lijekova danas više ne pripisuje na liječnički recept HZZO-a.
Podaci o potrošnji lijekova na recept u 2017. godini tek se prikupljaju i bit će poznati u drugoj polovici godine, a prema izvješću HALMED-a u 2016. godini na te je lijekove ukupno potrošeno 5,8 milijardi kuna. To je čak 10,2 posto više nego u 2015. godini.
Lijekovi za tegobe kardiovaskularnog sustava čine više od trećine ukupne potrošnje lijekova na recept. Na drugom su mjestu psiholeptici, lijekovi za živčani sustav, a na trećem oni za probavni sustav. Po potrošnji, odnosno po broju dnevnih doza slijede lijekovi koji djeluju na krv i krvotvorne organe te lijekovi za koštano-mišićni sustav.
Za najčešće bolesti, poput hipertenzije ili masnoće u krvi, često se na recept izdaju jeftiniji generički lijekovi, tako da premda njihova potrošnja u količini raste, ne rastu i troškovi. Tako je financijski udio lijekova za kardiovaskularni sustav u ukupnom trošku lijekova s 20 posto u 2012. godini smanjen na 13 posto u 2016. godini.
Najkorišteniji lijekovi na recept su ramipril i amlodipin (hipertenzija, kardiovaskularne bolesti), potom diazepam (za smirenje), atorvastatin (masnoće) i diuretik furosemid.
U razdoblju od 2012. do 2016. godine konzumacija psiholeptika porasla je za 17 posto. U potrošnji lijekova koji spadaju u skupinu za smirenje kao što su anksiolitici, hipnotici, sedativi i antidepresivi postoje veće međužupanijske razlike u potrošnji.
Anksiolitike, odnosno lijekove za smirenje kao što su diazepami (normabel, apaurin...) najviše troše u Koprivničko-križevačkoj, Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji, a najmanja u Splitsko - dalmatinskoj, Međimurskoj i Istarskoj županiji.
Od ostalih dalmatinskih županija Šibensko-kninska je po potrošnji anksiolitika na devetome mjestu, Dubrovačko-neretvanska na dvanaestom, a Zadarska na trinaestome mjestu.
Muke po Slavoniji
Po konzumaciji antidepresiva na prvom je mjestu Vukovarsko-srijemska županija, a slijede ju Koprivničko-križevačka i Sisačko-moslavačka. Serotonina najmanje nedostaje u Istarskoj, Požesko-slavonskoj i Zagrebačkoj županiji koje su na začelju potrošnje antidepresiva. Od dalmatinskih županija na ljestvici potrošnje antidepresiva Zadarska je na sedmome mjestu, Dubrovačko-neretvanska na dvanaestom, a Šibensko - kninska i Splitsko-dalmatinska na začelju - 16. i 17. mjestu.
Prema analizi HALMED-a potrošnja lijekova na izvanbolničko liječenje ovisnosti o opioidima kao što je metadon u Zagrebu je 2,5 puta veća od prosječne potrošnje po županijama u 2016. godini.
REKORDERI BEZ RECEPATA
Paracetamol - 94 milijuna kuna
Andol, aspirin (lijekovi s acetilsalicilnom kiselinom) - 64 milijuna kuna
Ibuprofen - 31,5 milijun
BEZ RECEPTA PREKLANI POTROŠILI POLA MILIJARDE
U 2012. godini na lijekove bez recepta građani su potrošili oko 353 milijuna kuna, a u 2016. godini čak 545 milijuna kuna.
Poskupjeli su troškovi liječenja dijabetesa i zloćudnih bolesti. Tako je za liječenje dijabetesa u 2012. potrošeno 275 milijuna kuna, a u 2016., 386 milijuna kuna.
Na citostatike je 2012. godine potrošeno 767 milijuna kuna, a u 2016. godini čak 1,2 milijarde kuna. Iako je riječ o porastu od čak 62 posto, statistika preživljavanja od raka je nažalost i dalje poražavajuća.
U Hrvatskoj od raka umiru 333 bolesnika na 100.000 stanovnika, a gori od nas u Europskoj uniji su samo Mađari s 352 umrla.