Biokemičar: na hrvatskom voću i povrću nema glifosata, otrova koji je opasan za ljude. Ali ima ga na uvoznoj hrani

Glifosat je najčešće korišteni herbicid u svijetu kojeg se u Hrvatskoj proda 310 tona na godinu. O spomenutoj kemikaliji i negativnim posljedicama u Studiju 4 HTV-a govorili su prof. Valerije Vrček s Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta u Zagrebu i predsjednica udruge Zemljane staze Natalija Svrtan.

Glifosat blokira enzime ključne za rast korova. Osim osnovne djelatne tvari N-fosfometil glicina, postoje i druge kemikalije koje ga u različitim verzijama čine još otrovnijim. Registrirala ga je 1974. američka tvrtka Monsanto, a originalna formulacija prodavala se pod nazivom Roundup. Trenutačno se nalazi u 300 različitih herbicida, a proizvodi ga 40 tvrtki. U Hrvatskoj je u upotrebi od 1978.

- Iza svega se krije mantra o rješavanju gladi u svijetu, s glifosatom je malo drugačije jer je njegov tržišni "boom" krenuo s pojavom genetički modificiranih organizama i usjeva, tako da je to zapravo jedna povezana priča. Danas vidimo da se ponovno plaća zdravstvena i okolišna cijena pretjerane upotrebe glifosata, rekao je prof. Valerije Vrček.

U reportaži iz emisije "Eko zona" početkom lipnja stručnjak za ekološku poljoprivredu Darko Znaor upozorio je kako se službeno tvrdi da je glifosat učinkovit u suzbijanju 160 korovskih vrsta. No s druge strane, samo u SAD-u na službenom popisu korova koji su otporni na taj herbicid - 48 je vrsta. Godine 1970. biljaka otpornih na herbicide bilo je manje od 10.

- Glifosat je herbicid širokog spektra, neselektivan je, ubija svaku biljku koja raste. Naravno, vi ga želite primijeniti na korove i što ga češće koristite, više izazivate prirodu da vam uzvrati s pojavom superotpornih korova. Sličnu priču imamo u farmaceutskoj industriji i na području ljudskog zdravlja, jer kada pretjeramo s upotrebom antibiotika, pojavljuju se superbakterije. Superbakterije i superkorovi su ista priroda odgovora na pretjeranu upotrebu kemikalija, objašnjava Vrček.

prof. Valerije Vrček s Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta u Zagrebu i predsjednica udruge Zemljane staze Natalija Svrtan.

HRT

- Studije ukazuju na utjecaj glifosata na mikrobiom probavnog sustava, na oksidativni stres, genotoksičnost te neurotoksični učinak. Ipak, EFSA ističe da nisu dovršena sva pitanja koja uključuju procjene jedne od nečistoća u glifosatu, procjena rizika u prehrani i rizika za vode i biljke. To znači da još uvijek postoje nerazjašnjena pitanja koja se tiču učinka glifosata na životinje, biljke i zdravlje ljudi, rekla je Svrtan.

Hrvati misle da je glifosat već zabranjen

- U izvješću EFSA-a nalazi se mnogo dokaza koji pokazuju učinak glifosata koji su dovoljni da se ne odobri daljnje izdavanje dozvole za korištenje glifosata, tvrdi Svrtan. Dodala je kako je istraživanje udruge pokazalo da mnogi hrvatski građani misle da je glifosat već zabranjen.

Naglasila je i kako se EFSA previše fokusira na istraživanja koja je tražila industrija, dok se studije i nalazi iz neovisne akademske literature zanemaruju. Dodala je i kako postoje dokazi o namjernom skrivanju podataka o štetnosti glifosata i blaćenja neovisnih znanstvenika koji su upozoravali na štetnost glifosata.

Mreža za borbu protiv pesticida skupila je 2017. godine milijun i 300 tisuća potpisa za zabranu te tvari, a na stranicama udruge Zemljane staze može se preuzeti besplatna brošura o 10 metoda alternativne metode upotrebe glifosata.

‘Hormonski otrov‘

- Međunarodna agencija za rak svrstala je glifosat u skupinu vjerojatnih kancerogena i u skupinu endokrinih destruptora, što se može prevesti kao hormonski otrov. Kada je neka kemikalija hormonski otrov i kada se pomiješa s vašim organizmom, možete očekivati hormonski kaos. Tu spadaju neurološki, reproduktivni poremećaji, imunološki poremećaji, efekt Pandorine kutije gdje možete očekivati spektar zdravstvenih poremećaja samo zato što ste svakodnevno izloženi glifosatu, objašnjava Vrček.

Vrček smatra kako se velik dio problema krije u činjenici da uvozimo hranu onečišćenu glifosatom.

- U jednoj europskoj studiji je dokazano kako je hrvatski poljoprivredni proizvod stvarno prilično čist u smislu kontaminacije glifosatom, ali je problem dublji, jer uvozimo hranu koja je onečišćena glifosatom. Što se tiče dopuštenih koncentracija, komplicirano je što glifosat nije jedna kemikalija, nego formulacija, to je koktel kemikalija kojima ste izloženi.

Upravo u koktelu kemikalija krije se problem današnje moderne toksikologije, smatra Vrček te dodaje: "To je vrući kesten, to su dugotrajne, teške studije, pa se mi danas ograničavamo na jednu tvar i njegove kemijske efekte".