Hrvatska poljoprivreda pomalo, ali sigurno izumire, a mladi bježe van, u Njemačku i Irsku, jer vide da u tome više nema kruha, bez obzira na to koliko se trudili.
Nekontrolirani uvoz ubija u njima svaku nadu da će jednog dana biti bolje, odnosno da će moći pristojno živjeti od svoga truda i rada. Nositelji poljoprivrednih gospodarstava ostaju stariji ljudi, uglavnom s više od 60 godina, a neki od njih duboko su zagazili i u sedmo desetljeće, barem je tako na vrgoračkom području. Većina tih ljudi informatički je slabo potkovana, a bavljenje današnjom poljoprivredom zahtijeva određeno poznavanje rada na računalu, popunjavanje raznih formulara, praćenje novih pravilnika koji svako malo stupaju na snagu…
Propisani obrazac
U medijima se dosad znalo pročitati kako razne inspekcije i carina vrebaju ako ne prijavite proizvodnju rakije ili nemate odobrenje za prodaju grožđa. Ali rijetko, gotovo nikako niste mogli naići na neki članak o tome da, ako ne prijavite berbu grožđa iz prethodne godine do 15. siječnja sljedeće godine, možete dobiti poziv s prekršajnog suda, gdje će vas saslušati sudac i eventualno vam odrediti kaznu, koja može iznositi i do 10.000 kuna. Naime, to se dogodilo na vrgoračkom području nekolicini poljoprivrednika. "Slobodna" je došla do jedne takve prijave, odnosno optužnog prijedloga koji je podignut protiv poljoprivrednika u kojem stoji da "nije nadležnom regionalnom uredu Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju u Splitu podnio izjavu o berbi za prethodnu godinu na propisanom obrascu, najkasnije do 15. 1. 2018. god., čime je ta osoba prekršila nekoliko odredbi, zakona, pravilnika…"
Stupili smo u kontakt s višom poljoprivrednom inspektoricom Slavicom Kunjašić, dipl. ing., koja potpisuje zapisnik o inspekcijskom nadzoru, da nam ovo objasni. Je li primjereno od države da kažnjava ljude koji muku muče da prodaju grožđe, bore se da ga sačuvaju od mraza i tuče, jer uglavnom su to stariji ljudi koji baš ne poznaju propise.
– Žao mi je, ništa vam ne mogu reći. Morate se obratiti Ministarstvu, ja nisam ovlaštena osoba za davanje izjava. Nadam se da me razumijete – pristojno nas je odbila Slavica Kunjašić i poklopila slušalicu.
Stotine papira
No, odgovore na neka pitanja ipak smo dobili, potražili smo ih na "domaćem terenu", u podružnici Poljoprivredne savjetodavne službe u Vrgorcu i u Gradu Vrgorcu, od diplomiranih poljoprivrednih inženjera.
– Osobno sam održao nekoliko predavanja o toj temi prije pet-šest godina, kad je to krenulo. Upozoravao sam ljude da moraju prijaviti berbu grožđa ako ga stavljaju na tržište. U međuvremenu sam im pomogao popuniti stotine obrazaca, ali neki jednostavno zaborave ili ne znaju to popuniti. To nije ništa čudno, jer to su stariji ljudi. Moja vrata uvijek su im otvorena za bilo kakvu pomoć. Mislim da se kazne za to kreću od 2000 do 10.000 kuna i treba biti oprezan – kazao nam je Dražen Rakušić, voditelj Poljoprivredno-savjetodavne službe u Vrgorcu.
Nešto detaljniji je o ovom pitanju bio Goran Franić, viši stručni savjetnik za poljoprivredu u Gradu Vrgorcu.
– Berbu za vlastite potrebe do 2000 kilograma grožđa, odnosno do 1000 litara vina, ne trebate prijavljivati. No, ako grožđe stavljate na tržište u prodaju, to morate prijaviti, država je tu malo "stegnula remen" jer se radi o alkoholnim pićima i želi pratiti njihov tok. Našim ljudima, koji su uglavnom stariji, nije lako pratiti sve to, samo ću vam reći da mi vinari moramo doslovno imati mali knjigovodstveni servis koliko toga treba popunjavati. Što se tiče kazni, i suci tu imaju razumijevanja, prvi put ljudi uglavnom prođu s opomenom, a ako se to ponovi, odrede im neku kaznu. Danas je sve više-manje digitalizirano i uvidom u ARKOD nadležne službe imaju uvid u sve. Osobno sam pomogao popuniti sto puta te obrasce i neke druge. Tko god ne zna, neka opet dođe u moj ured, ja ću mu pomoći što treba i pokazati kako će to sami napraviti sljedeće godine – istaknuo je agronom Franić.
lead 2
Suci imaju razumijevanja, prvi put ljudi uglavnom prođu s opomenom