Drugi lockdown, što ga je Austrija uvela prošloga tjedna, u dobroj je mjeri pokvario planove sezonskih radnika iz Hrvatske.
Prijašnjih godina početkom studenoga njih više od 30 tisuća već su pakirali svoje kufere. Ove godine mnogi su imali plan za zimske sezone posušiti minuse što ih je koronavirus ostavio tijekom ljeta, ali i skratio lanjski angažman u Alpama.
- Planovi su im pokvareni u toj mjeri – kaže Aleksandra Bertelt, vlasnica privatne agencije za posredovanje u zapošljavanju iz Istre – da će se početak sezone pomjeriti za nekih desetak dana. Ali da zimske sezone i skijanja u Austriji neće biti, to ne dolazi u obzir.
Manji broj upita
Manji dio skijališta planirao je sezonu otvoriti sredinom studenoga, dok je za većinu njih to kraj ovog ili početak idućeg mjeseca. Da je bilo kako je planirano, gro naših sezonaca trebao je na posao stupiti posljednji tjedan studenoga ili prvi u prosincu.
- Sve je na nekoj vrsti čekanja. Ljetna sezona u Alpama i općenito u Austriji bila je neočekivano dobra. Domaći su većinom ostajali na odmoru u svoj zemlji, dok su Nijemci zbog izostanka sezone kruzing putovanja mijenjali planove i putovali u prvo južno susjedstvo. Ljetna sezona trajala je do kraja rujna ili početka listopada, da bi potom došlo do zatišja u potražnji za radnom snagom. Naši sezonci uglavnom su se vratili doma, pa i oni s cjelogodišnjim poslovima, jer koriste godišnji odmor ili su na 'kurzarbeitu', gdje im poslodavac isplaćuje 60 posto plaće, koje mu kasnije refundira država – pojašnjava Bertelt i konstatira da je u listopadu i prvim danima studenoga u odnosu na lani dosta manji broj upita.
U protekle dvije godine ona je posredovala za oko 400 hrvatskih radnika u Austriji, mahom u turistički najrazvijenijoj pokrajini Tirol, ali i Koruškoj, Štajerskoj, Voralbergu...
- Problem ove godine može biti i u činjenici da sama Austrija ima veći broj svojih nezaposlenih radnika, tako da im se više isplati uzimati njih nego plaćati provizije za dovođenje stranih sezonaca. Ono što se da zamijetiti u svakodnevnom radu jest da tamošnji poslodavci ipak nešto sporije odgovaraju nakon što im dostavimo ponudu za traženi profil radnika – navodi naša sugovornica.
Njezina agencija u ovom trenutku ima potpisane ugovore za nekih 70 radnika iz Hrvatske, dok ih još desetak čeka odgovore.
- I hotelijeri kalkuliraju, što je razumljivo s obzirom na situaciju. Jedni rade na način da uzimaju broj rezervacija što ih imaju u ovom trenutku za udarne mjesece i shodno tome prilagođavaju broj radnika, dok drugi angažiraju isti broj kao lani. Ja se, vođena iskustvom s Jadrana ove godine, kada su gosti rezervirali dva ili tri dana prije dolaska, usudim prognozirati da će prvi imati problema odmah nakon otvaranja u prosincu. Tada ćemo i mi imati "tsunami", jer ćemo u kratkom vremenu biti zatrpani potražnjom za svim profilima radnika. Svakako, doći ćemo ili se posve približiti brojkama od lani - optimistična je Bertelt.
Hrvatima je ove godine administrativno olakšan put do posla u Austriji, jer je ta zemlja početkom srpnja, kao posljednja u Europskoj uniji, potpuno otvorila svoje tržište rada za naše državljane, kojima više nije potrebna radna dozvola. Što se pak tiče zanimanja koje se traži, tu je sve po starom.
Obvezno testiranje
- Uvijek postoji potreba za kuharima, konobarima, sobaricama, kućnim meštrima, maserima... Što je najvažnije, njihova je cijena na tržištu rada ostala ista. Kuhari ovisno o kvalifikacijama i iskustvu, radeći 48 sati tjedno mogu računati na mjesečnu zaradu između 1700 i 2100 eura. Tu ne govorim o zamjeniku ili šefu kuhinje, čija se primanja penju i do 4 ili 5 tisuća eura. Konobari mogu računati na zaradu između 1700 i 1900 eura neto, sobarice oko 1600 eura, isto kao maseri, kućni majstori, kozmetičari... Svima je osiguran smještaj u jednokrevetnoj ili maksimalno dvokrevetnoj sobi, te 13. i 14. plaća, odnosno božićnica i naknada za odmor, proporcionalno odrađenim mjesecima – navodi Aleksandra Bertelt.
Na kraju će upozoriti sve naše radnike da se obvezno prije odlaska u Austriju moraju testirati na koronu o vlastitom trošku.
- PCR test se traži odmah na ulasku u zemlju. Tko ga nema, taj će neko vrijeme morati provesti u samoizolaciji, što se ne isplati ni samom radniku ni njegovom poslodavcu. Dok budu radili, bit će im organizirana i tjedna testiranja, ali to plaćaju hotelijeri – navodi posrednica iz Istre.