Uhićenje Darjana Ješovnika, slovenskog i crnogorskog državljanina na sjeveru Srbije, koji je prije osam godina osumnjičen da je, zajedno s još nekoliko ljudi, sudjelovao u krijumčarenju nekoliko stotina kilograma kokaina koji je u španjolsku Valenciju stigao iz Brazila, uskoro će dobiti i sudski nastavak. Ješovnik je u Subotici pristao na žurno izručenje Hrvatskoj te se može očekivati skori transport ovog donedavnog bjegunca u Split, gdje će mu se suditi za krijumčarenje kokaina. Koliko je točno da je Ješovnik balkanski "kralj kokaina" ili je tek jedan od srednjorangiranih vojnika organiziranoga balkanskog podzemlja, sada i nije toliko bitno. Budući da su ljudi za koje se smatra da su bili u istoj skupini krijumčara u kojoj je i Ješovnik prošli prilično glatko na splitskom sudu, nije nemoguće da i suđenje njemu bude još jedna obeshrabrujuća karika u lancu hrvatskih pravosudnih apsurda.
Kao što je poznato, lanac krijumčara kokaina iz Južne Amerike u Europu predvodio je Petar Ćosić zvani Šarac, a u grupi su još bili njegov brat Ante, potom Šaćir Lucević, Manuel Vulić, Nebojša Erkman, Darjan Ješovnik, Stanislav Knežević, Đorđe Fistirić i Vlatko Šoš. Suđenje je počelo tri godine nakon uhićenja, a okončano je lani – svi osim Šarca dobili su kazne taman tolike da mogu slobodno odšetati na slobodu, a samo Šarac je dobio četiri godine zatvora, što je, s obzirom na inkriminaciju, šala mala jer je praktički u zatvoru, nakon tri i pol godine pritvora, ostao samo šest mjeseci.
Fenomen trgovanja kokainom
Skoro dovođenje Darjana Ješovnika u Split, međutim, moglo bi barem djelomice rasvijetliti fenomen trgovanja kokainom koji je u Europi postao najozbiljniji kriminalni biznis u kojem prednjače upravo balkanski loši momci koji su preuzeli velik komad tržišta u čitavoj Europi. Prema najnovijim izvještajima organizacija koje se bave stanjem na kriminalnoj sceni, u Europi se na kokainu vrte golemi novci – riječ je o 17 milijuna odraslih Europljana koji ga konzumiraju te svakoga dana potroše oko 350 kilograma bijelog praha, a ilustracije radi, samo "hladni" Švicarci godišnje potroše – pet tona ove droge.
Prošlogodišnje istraživanje provedeno i u Zagrebu kojim se iz otpadnih gradskih voda nastoji utvrditi koliko se droge konzumira dnevno, pokazalo je i da naša prijestolnica "vuče bijelo". Naime, kad se pomnože, podijele i izanaliziraju podaci koji kažu kako Zagrepčani dnevno troše 216 miligrama na tisuću stanovnika, ispada da godišnje, zajedno sa svim turistima i gostima, pošmrču čitavih 63 kilograma kokaina. Treba uzeti u obzir da se cijena jednoga grama kreće oko 600 kuna, pa računajte... Ako dodamo tome bizarnu lanjsku odluku Hrvatske vlade da Ured za droge ukine i pripoji ga glomaznome Ministarstvu zdravstva - kao da je droga samo zdravstveni problem! - možemo samo nagađati kakvu crnu, odnosno "bijelu" budućnost možemo očekivati.
Kao i Darjan Ješovnik i njegova ekipa, tako i ostali europski klanovi posljednjih godina šire mrežu dobave kokaina te su pedantnim i promišljenim strategijama uspjeli kolumbijsku drogu učiniti vrlo dostupnom u Europi. Osim španjolskih luka, gdje se kokain doprema već 30-ak godina, ta droga stiže i u Antwerpen i Rotterdam, ali i u luke na sjeveru Afrike te u Albaniju, odakle se transportira i na istok i na zapad pa se onda, protivno tradiciji, kokain danas kreće i sa zapada na istok, ali i s istoka na zapad.
Rusi vole 'koku' preko interneta
Tako analitičare i ne čudi golema pošiljka, više od jedne tone, vrijedna 300 milijuna eura, koja je zaplijenjena s prevrnutog broda na obalama Dunava na istoku Rumunjske, kad su vlasti uhitile dva srbijanska državljanina. Analitičari također navode kako, kolike god zapljene bile česte, one zaustave samo deset do 15 posto droge, a sve ostalo ovako ili onako nađe put do korisnika.
Novi načini dostave droge, međutim, više su nego moderni. U Londonu, gdje su se balkanski kriminalci popeli do trećeg mjesta po zastupljenosti u narkobiznisu, odmah iza etničkih Britanaca i etničkih Pakistanaca, među Balkancima su najjači Albanci, čiji utjecaj konstantno raste.
Upravo Albanci, ali i Srbi i Hrvati, osmislili su, tvrde britanski analitičari, super brzu dostavu. Dovoljno je imati mobitel, imati aplikaciju sličnu onoj Uberovoj, imati šifru i – voila! Kokain stiže u roku deset minuta, brže nego pizza, a sve zahvaljujući tehnologiji i operativnom centru smještenome "negdje na zapadnome Balkanu", kako pišu i britanske novine. Koliko je ovakav način dostave zaživio, kaže i izraz – uberizacija dilanja. Dakako, droga se prodaje i online, baš kao i sve drugo, a čini se kako Rusi posebno vole kupovati kokain preko interneta. O snazi njihove potražnje pak govori i podatak kako se, prema procjeni njihove policije, na drogama godišnje obrće oko 25 milijardi dolara.
Klanovi s Balkana, ali i ostali europski trgovci, drogu dobavljaju uglavnom iz Kolumbije, čiji karteli u Europi, ali i u Rusiji, pronalaze izvrsno tržište. Europski lordovi droge cijeli su postupak pojednostavili – kokain se nabavlja bez posrednika, izravno iz Kolumbije, doprema se brodovima, prekrcava se u brze gumene čamce, po potrebi se dorađuje u laboratorijima, pakira se u prikladne paketiće pomoću strojeva, a ne više ručno, i dostavlja preko kurira. Proces je time postao bitno jeftiniji, skoro 30 posto, negoli je prije bio te snižava krajnju cijenu droge, ali i povećava zaradu narkobosu.
Britanske organizacije koje se bave praćenjem trendova na narkotržištu zabrinute su za učinak Brexita na kriminalno podzemlje. Očekuje se kako će nakon izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz EU-a kokain početi stizati izravno u engleske luke. Pritom posebice apostrofiraju Liverpool, očekujući veliki porast općeg kriminaliteta uvjetovanog potrebom za ostvarenjem dominacije u narkobiznisu. Poznato je, naime, da posao s drogom prati nasilje svih vrsta, o čemu možda najbolje govori podatak da stanovništvo Južne Amerike, domovine koke, iako čini samo osam posto ukupne svjetske populacije, bilježi čak 22 posto svih svjetskih ubojstava.