Hrvatska biskupska konferencija (HBK) pozvala je u četvrtak da se o ratifikaciji Istanbulske konvencije otvori javna rasprava i u otvorenome razgovoru razmotre sve nedoumice koje ona ostavlja, kako bi se izbjegle dugoročne štetne posljedice.
Predsjednik HBK zadarski nadbiskup mons. Želimir Puljić istaknuo je kako hrvatski biskupi svojim razmišljanjem i riječju žele pridonijeti zauzimanju ispravnoga stajališta i donošenju plodonosnih odluka o vrlo osjetljivim pitanjima koja dugoročno utječu na važna područja obiteljskoga, odgojnoga, obrazovnoga i općedruštvenoga života u Hrvatskoj.
"To su, pitanja koja duboko zadiru u osobne stavove, svjetonazorske i vrijednosne postavke hrvatskoga društva u cjelini te kao vjernici i hrvatski državljani prema njima nismo i ne smijemo biti ravnodušni", rekao je Puljić na predstavljanju poruke naslovljene "Založiti se za temeljne vrjednote obrazovanja i obitelji" u kojoj HBK progovara o obrazovanju, obitelji i Istanbulskoj konvenciji.
Pozornost posvetiti društveno-humanističkom području, informatika neće pomoći u poticanju stvaralačkog razmišljanja
Đakovačko-osječki nadbiskup mons. Đuro Hranić napomenuo je kako biskupi u poruci ističu da se iz školskoga obrazovnog sustava ne smije izostaviti odgajanje za vrjednote.
"Od iznimne važnosti su polazišta koja omogućuju djeci i mladima da sazrijevaju na čvrstim temeljima", rekao je dodavši kako je od iznimne važnosti za hrvatsko školstvo i opće dobro društva, da školsko obrazovanje posveti osobitu pozornost predmetima iz društveno-humanističkoga područja.
Ta područja, istaknuo je, na izravan način pružaju vrijednosni okvir za odgoj u poštivanju drugoga, nesebičnosti i u istinskoj čovječnosti, u onome što se s pravom može zvati solidarnim humanizmom.
"Želimo naglasiti da je za razvoj stvaralačkoga i kritičkoga razmišljanja od iznimne važnosti upoznati djecu i mlade s ostvarenjima ljudskoga uma i duha, osobito na području filozofije i umjetnosti", istaknuo je dodavši kako biskupi smatraju da prenaglašeno isticanje 'informatike i tehnologije kao jezgre kurikuluma' neće puno pomoći u razvoju komunikacijskih vještina, niti u poticanju neovisnoga stvaralačkog razmišljanja.
HBK poziva sve koji nose odgovornost za hrvatski obrazovni sustav da dužnu pozornost posvete oblikovanju nastavnih uputnika za predmete u kojima je najsnažnije zastupljen identitetski značaj, rekao je mons Hranić dodavši kako se pritom misli osobito na hrvatski jezik i književnost, povijest i zemljopis te vjeronauk.
Podsjetio je kako biskupi smatraju da upravo ovi predmeti izgrađuju nacionalni, kulturalni i vjerski identitet mlade osobe te naveo kako HBK smatra da obrazovna reforma neće polučiti uspjeh, ako djecu ne upoznamo s bogatom hrvatskom kulturalnom baštinom, pazeći na to da brižnost o jeziku nadilazi spoznajnu, pedagošku i metodičku stranu učenja.
Važan doprinos vjeronauka u udgojno-obrazovnom procesu
"Ni nastavni uputnik iz povijesti neće polučiti svoje ishode, ako djeci ne pružimo uvid u cjelovitu povijest hrvatskoga naroda, s ciljem očuvanja hrvatskoga povijesnog i kulturalnog identiteta, ali i čitanja povijesnih događaja kojim se otkriva istina sadašnjosti utirući put odgovornosti prema budućemu", rekao je.
Naglasio je kako konfesionalni vjeronauk u odgojnomu i obrazovnomu procesu pruža važan doprinos, budući da – ističući vlastitosti – razvija dijalog s pripadnicima drugih konfesija i vjerskih zajednica.
Biskupi pozivaju, rekao je mons. Hranić, roditelje kao prve i povlaštene odgojitelje svoje djece, da ostvare svoja prava sudjelovanjem u oblikovanju nastavnih sadržaja, osobito onih koji su povezani s njihovim vjerskim i svjetonazorskim uvjerenjima.
Smatramo da je od iznimne važnosti omogućiti provođenje vrijednosno različitih programa, osobito iz zdravstvenog i spolnog te građanskog odgoja, rekao je đakovačko-osječki nadbiskup dodavši i kako treba sve učiniti da se nastavnički poziv dostojno vrjednuje, a njihov rad pravedno nagradi.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....