StoryEditorOCM
Crna kronikaTRAGEDIja NA KORNATIMA

Nova teorija: Strašna temperatura stigla je prije vatre i ubila vatrogasce; Ozljede su bile fatalne, čak i da je njihovo zbrinjavanje teklo na najbrži mogući način nisu mogli izbjeći smrtni ishod<br />  

6. travnja 2018. - 15:38

Tim stručnjaka Instituta "Ruđer Bošković" je u novom kombiniranom vještačenju utvrdio da su vatrogasci kobnog 30. kolovoza 2007., u klancu iznad uvale Šipnat na Kornatu, stradali od posljedica južnoga kraka požara s eruptivnim efektom, te mogućeg spajanja tog požara s krakom vatre koja je dolazila sa sjevernog dijela.

– Vrlo je vjerojatno da je u klancu, zbog nagiba terena i jakog vjetra, došlo do pojave eruptivnog efekta, odnosno zapaljenja nesagorivih plinova i sagorijevanja eteričnih ulja te raslinja, pri čemu se razvija oko dvije tisuće stupnjeva visoka temperatura. Takav se požar javlja isključivo u klancima, i to uzlazno. Proizveo ga je južni krak požara, a bilo je moguće i da se taj krak spojio sa sjevernim, zbog čega je nastala još viša temperatura – rekao je u četvrtak na Županijskom sudu u Zadru, u nastavku suđenja Draženu Slavici, geolog Goran Kniewald, koji je kao vještak za okolišnu forenziku svojedobno bio i član ekspertne skupine Interpola.

U prijašnjim se vještačenjima kao uzrok smrti vatrogasaca navodio eruptivni požar, te izgaranje nehomogene plinske smjese, a Kniewald je jučer pojasnio kako je požar s eruptivnim efektom sličan, ali ne i jednak tim pojavama.

"Huk" koji je "za petama", prije nego što mu vatra zahvatila ruke, čuo jedini preživjeli vatrogasac Frane Lučić, vještak je objasnio naglim ubrzavanjem požara, koji se ne širi ravnomjerno, nego ubrzava uz opću prisutnost sagorijevanja plinova koji nastaju sagorijevanjem gorive mase. Strašna temperatura stigla je prije vatre i ubila vatrogasce.



Vještačenjem je utvrđeno i da su vatrogasci prije stradavanja hodali ukupno od 20 do 25 minuta, a koban je bio njihov ulazak u klanac, kroz koji su išli po krušku s vodom u trenutku kada su se spojili krakovi požara s južne i sjeverne strane koji su se kretali većom brzinom od kretanja linije požara.

Vatrogascima je u nezamislivoj temperaturi uništeno živčano tkivo u potkožju, zbog čega nisu osjećali bol, nego su trpjeli jak osjećaj žeđi i hladnoće. Njihove ozljede su bile fatalne, te čak ni u slučaju da je njihovo zbrinjavanje teklo na najbrži mogući način nisu mogli izbjeći smrtni ishod.

Apstraktna opasnost za vatrogasce nastupila je odmah nakon njihova iskrcavanja na Kornat gdje, prema analizi vještaka, nisu uopće trebali biti, a kamoli ulaziti u klanac gdje se, kako je poznato i laicima, nikada ne ide u slučaju požara.

– Ljudske snage nisu mogle gasiti požar na Kornatu. Tamo ih je mogao spasiti jedino kanader koji je u to vrijeme bio preusmjeren na Vodice. Da ga je zapovjednik požarišta Dino Klarić tražio i da je bio raspoloživ, kanader je mogao za 10 do 15 minuta otkloniti opasnost – zaključio je vještak.

Iznošenje vještačenja se nastavlja i danas.


'Naši su sinovi stradali od kerozina'
Otac stradalog vatrogasca Igor Marinović nije se složio s novim vještačenjem, ostajući pri svojoj tvrdnji koju iznosi godinama – da su njihovi sinovi na Kornatu stradali od kerozina.

– Još se ne zna gdje je nestalo više od 600 litara kerozina iz helikoptera kojem je bio probušen spremnik. To je razlog jer su oni umrli na udaljenim mjestima. Jaketa mog sina Ivana bila je 25 metara od mjesta gdje je stradao. Sve je to zataškano. Njihova tijela su oprana, kao i roba, a tamo gdje se benzin prolio nisu uzeli tragove – rekao je Marinović.

16. studeni 2024 05:53