Iako je obrana srbijanskog admirala Slobodana Rajčevića (66), koji je optužen za ratni zločin počinjen od 16. do 23. rujna 1991. godine, tijekom združenog napada JNA i naoružanih agresorskih srpskih paravojnih postrojbi protuustavne tvorevine SAO Krajine na grad Šibenik, pokušala osporiti odluku da mu se sudi u odsutnosti, Vrhovni sud RH odbio je njegovu žalbu te potvrdio odluku splitskoga Županijskog suda.
Naime, Rajčevićev branitelj postavljen po službenoj dužnosti žalio se zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja tvrdeći da nisu ostvareni uvjeti za suđenje u odsutnosti obrazlažući to stavom da sud, nakon pokušaja dostave pismena optuženiku na njegovu adresu u Splitu, a koje je vraćeno uz naznaku da se odselio, nije provjerio njegovu moguću adresu u Srbiji te nije provjeravao je li optuženik možda umro.
Kao dokaz svojih tvrdnji o nepostupanju suda radi provjere gdje bi se okrivljenik nalazio, odvjetnik je priložio ispis dva članka s interneta koja govore o prisilnom iseljavanju optuženika iz stana s adrese na kojoj je, nakon bijega iz Hrvatske, živio u Srbiji.
– Ovim navodima u žalbi branitelj optuženog Rajčevića nije doveo u sumnju ispravnost odluke prvostupanjskog suda da se optuženiku sudi u odsutnosti. Naime, iz potvrđene optužnice, a i iz uz žalbu priloženih članaka nedvojbeno je da je optuženik bio pripadnik neprijateljskih vojnih formacija tijekom Domovinskog rata i da je kao takav napustio teritorij Republike Hrvatske, pa je opravdan zaključak prvostupanjskog suda da se on nalazi u bijegu. Sugestija da bi sud trebao u drugim državama provjeravati adresu optuženika, koja je i po sadržaju priloženih uz žalbu članaka, nakon prisilnog iseljenja, nepoznata, odnosno da bi trebalo provjeravati je li optuženik uopće živ, potpuno je promašena – navodi se u odluci Vrhovnog suda te se ističe da se za "sudbenu vlast u Republici Hrvatskoj ovaj optuženik nalazi u bijegu".
Vrhovni sud navodi i da se postupak vodi i protiv Rajčevića, ali i protiv Čedomira Borojevića (55), koji se nalazi u istražnom zatvoru i "ima pravo u najkraćem roku biti izveden pred sud radi odlučivanja o njegovoj krivnji". Daljnji argument da se Rajčeviću sudi u odsutnosti obrazložen je time da bi Borojević i dalje bio iza rešetaka, tko zna koliko još, jer se bez Rajčevića postupak ne može provesti.
Podsjetimo, optužnica ŽDO-a tereti Rajčevića da je, kao zapovjednik 20. graničnog mornaričkog diviziona u sastavu 8. vojnopomorskog sektora JNA, zapovjedio Borojeviću da, kao zapovjednik patrolnog broda, napadne grad Šibenik bez izbora ciljeva, paljbom iz sveg raspoloživog oružja po civilnim objektima i civilima s ciljem njihova zastrašivanja i uništenja njihove imovine i zauzimanja grada, nakon čega su s broda otvorili topničku vatru te iz topova (tipa Bofors, cal. 40 mm) i teških strojnica kalibra 20 milimetara pucali na civilne objekte.
Rajčević je nakon bijega iz Šibenika u Srbiji odlikovan Ordenom za hrabrost Ratne mornarice i postao je admiral, a 2005. godine bio je pomoćnik načelnika Generalštaba Vojske Srbije. Prije koju godinu srbijanske su ga vlasti deložirale iz stana u Beogradu koji je dobio na privremeno korištenje. Vladimir URUKALO