Županijsko državno odvjetništvo u Šibeniku donijelo je rješenje o provođenju istrage protiv hrvatskog državljanina (1951.) zbog osnovane sumnje na počinjenje kaznenog djela poticanja na zlouporabu povjerenja u gospodarskom poslovanju i kaznenog djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, te protiv hrvatskog državljanina (1947.), hrvatske državljanke (1980.) i hrvatskog državljanina (1976.) zbog osnovane sumnje na počinjenje kaznenog djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, izvijestili su iz šibensko- kninskog tužiteljstva.
Kako se neslužbeno doznaje, riječ je o Goranu Prginu (68), nekadašnjem vlasniku šibenskog Remonta, Ivi Šinku (72), bivšem predsjedniku Uprave Jadranske banke, Ivani Prgin (39), kćeri Gorana Prgina, te 43- direktoru jedne od tvrtki u sklopu NCP Grupe.
- Postoji osnovana sumnja da je od 2007. do 2010. godine u Šibeniku, prvookrivljenik kao direktor i vlasnik jednog trgovačkog društva nagovorio drugookrivljenika kao predsjednika uprave jedne banke da banka izda četiri bankovne garancije za kredit kojeg je to trgovačko društvo tražilo od jedne strane banke, što je drugookrivljenik, protivno zakonu i internim propisima banke, i učinio. Budući da trgovačko društvo nije uredno vraćalo kredit, strana banka je aktivirala bankovne garancije i na taj način je banka podmirila neotplaćeni dio kredita te su okrivljenici opisanim postupanjem oštetili banku za iznos od oko 20.417.000,00 kuna- kazali su u DORH-u.
Oni dalje navode kako se osnovano sumnja da su prvookrivljenik i trećeokrivljenica od kraja 2009. do 2012. godine u Šibeniku, kao odgovorne osobe u trgovačkom društvu; protivno Zakonu o trgovačkim društvima; kao fizičke osobe kupili dionice jedne banke, a te su dionice bile u vlasništvu tog trgovačkog društva, pa kad su postali vlasnici dionica, nisu ih otplaćivali, a dividendu su zadržavali za sebe, a nakon znatnog pada vrijednosti dionica vratili su ih trgovačkom društvu ali po znatno višoj cijeni po kojoj su ih i kupili. Na opisani su način sebi, a na štetu trgovačkog društva, pribavili protupravnu imovinsku korist u iznosu od oko 5.052.000,00 kuna.
- Postoji osnovana sumnja da su prvookrivljenik i četvrtookrivljenik u ožujku 2013. godine u Šibeniku, i to prvookrivljenik kao direktor jednog trgovačkog društva i kao fizička osoba te četvrtookrivljenik kao direktor drugog trgovačkog društva, sklopili sporazum temeljem kojeg je ovo drugo trgovačko društvo preuzelo dugovanje prvog trgovačkog društva prema prvookrivljeniku kao fizičkoj osobi u iznosu od oko 35 milijuna kuna iako su znali da je stvarni iznos duga oko 21 milijun kuna. Opisanim su prvookrivljeniku kao fizičkoj osobi, a na štetu drugog trgovačkog društva, pribavili protupravnu imovinsku korist u iznosu od oko 14 milijuna kuna- zaključuju u Tužiteljstvu.