Dijete su vječna aktualna tema, ali i marketinška niša, osobito u ljetnim mjesecima, kada brojni traže idealan oblik prehrane koji bi im mogao pomoći u postizanju željene težine i tjelesne građe.
Nažalost, mnogi su često spremni isprobati prilično drastične dijete, što u ekstremnim slučajevima može dovesti do ozbiljnijih zdravstvenih problema.
Dakle, iako same dijete nikada zapravo ne izlaze iz mode, mijenja se ljestvica popularnosti u određenom razdoblju. Koji su trenutačni trendovi?
U nastavku izdvajamo tri najaktualnije dijete u ovom trenutku, za koje ste vjerojatno već čuli. Pa koje su njihove prednosti i nedostaci i može li neka od njih biti pravi izbor i za vas?
Ketonska dijeta
U usporedbi s još uvijek vrlo popularnim LCHF (Low Carb High Fat) dijetama, koje se temelje na povećanom unosu masti i ograničavanju ugljikohidrata, ketonska ili ketogena prehrana ide korak dalje. Količina ugljikohidrata koje je još uvijek "dopušteno" unositi sada je zaista vrlo niska.
Samo tako se može postići tzv. ketoza, stanje u kojem tijelo zbog nedostatka glukoze počinje koristiti masne stanice kao svoj primarni izvor energije, a zatim ga održava.
Kao dvije najveće blagodati ove prehrane često se spominje činjenica da ne zahtijeva brojenje kalorija i da vrlo velika količina unosa masti osigurava da praktički nikad nismo gladni. Uz to, neki preporučuju i ketonsku dijetu za regulaciju razine šećera u krvi.
S druge strane, ova dijeta ima puno kritičara. Kao jedan od glavnih nedostataka svakako je činjenica da takva prehrana sadrži vrlo malo vlakana koja su presudna za zdravu probavu. Stoga se ketonska dijeta često naziva privremenim rješenjem gubitka suvišnih kilograma, a ne dijetom koja bi većini dugoročno bila izvediva.
Postoje i varijacije ketonske dijete, za koje neki kažu da je bolji izbor, poput veganske ketonske dijete. Čak je i u ovom slučaju udio konzumirane masti i dalje vrlo velik, ali količina konzumiranih vlakana obično je ipak nešto veća.
Alkalna dijeta
Alkalna dijeta ne izlazi iz mode još od 1933. godine. Ona pretpostavlja unos kiselih i alkalnih namirnica u prehranu i pažljivu kombinaciju različite hrane.
Njezin autor William Howard smatra da su sve bolesti uzrokovane autointoksikacijom i zbog nakupljanja kiselosti u tijelu.
Njegov koncept prehrane, ili alkalna dijeta, preferira unos lužnatih, to jest alkalnih namirnica i zapravo se temelji na pravilnom kombiniranju hrane.
Uz ovu dijetu ne dopušta se kombinacija određenih namirnica u istom obroku, kao što su ugljikohidrati i proteini. Ljudsko tijelo voli lužnatu prehranu, no potrebne su mu i kisele namirnice.
Važan je balans unosa lužnate i kisele hrane koju svakodnevno jedemo. Pretjeranim nakupljanjem kiselih ostataka, zbog prekomjernog unosa kisele hrane, može doći do acidoze. Ona dugoročno usporava efikasan rad našeg tijela, uzrokujući manjak energije, lošije zdravstveno stanje i probleme s prekomjernom težinom.
Glavni cilj alkalne prehrane nije mršavljenje, nego poboljšanje zdravlja, no gubitak suvišnih kilograma uobičajena je "nuspojava" onima koji su se prethodno borili s prekomjernom težinom.
Hrana koja se smatra bazičnom ili "osnovnom" obično je cjelovita, neprerađena hrana (na primjer, razne vrste voća i povrća), dok, s druge strane, na popisu "kisele", a time i nepreporučene hrane, nalaze se šećer, meso, proizvodi od bijelog brašna, jako obrađena hrana, mliječni proizvodi itd.
Kritičari često ističu da je razlika između kisele i bazične hrane mit koji nema stvarnu znanstvenu osnovu.
No čak i ako alkalna dijeta možda stvarno ne pomaže "raskiseliti tijelo", sam izbor namirnica koje se preporučuju još uvijek može mnogima pomoći na putu prema boljem zdravlju i željenoj tjelesnoj figuri.
Galvestonska dijeta - put do vitke figure u menopauzi?
Dijeta Galveston trenutačno je jedna od najpopularnijih u SAD-u, osobito među ženama koje su već ušle u menopauzu, a utemeljila ju je ginekologinja dr. Mary Claire Haver. Glavno obilježje ove prehrane je konzumiranje "protuupalne hrane".
Naime, uz menopauzu žene često dobiju nekoliko kilograma viška i oni se obično nakupe oko trbuha. Prekomjerna masnoća u tom slučaju može biti posebno problematična, jer masnoća ovdje okružuje ključne organe, što rezultira povećanim rizikom od mnogih zdravstvenih problema.
Prema riječima dr. Haver, ova dijeta ne traži drastično smanjenje kalorija, jer takav pristup dugoročno može dovesti do još većih problema s kilogramima. Umjesto toga, predlaže prehranu koja sadrži vrlo visok udio tzv. protuupalne hrane. Problemi s kilogramima koji su karakteristični za razdoblje menopauze i koji se često nastavljaju i nakon menopauze, uglavnom su povezani s kroničnom upalom u tijelu...
Hrana koja je najučinkovitija u ublažavanju upala je, naravno, ona s visokim udjelom antioksidansa, što znači da galvestonska dijeta uključuje mnogo voća i povrća.
No budući da je riječ o prehrani koja se također temelji na smanjenom unosu ugljikohidrata, posebno se preporučuju tzv. povrće i voće bez škroba, s nižim udjelom šećera, kao što su špinat, tikvice, rajčica, krastavci, celer, brokula, cvjetača i razne vrste bobičastog voća. Dijeta u principu isključuje konzumaciju žitarica i hrane slične žitaricama, osim kvinoje.
Što se tiče masnoća, dr. Haver preferira nezasićene masti, koje uključuju avokado, orahe, bademe, lješnjake, sjemenke bundeve itd. Istodobno, treba konzumirati izvore proteina koji ne sadrže zasićene masti.
Važan dio prehrane je i odbijanje svih visoko prerađenih prehrambenih proizvoda, uključujući proizvode kojima je dodan šećer.
Važan dio galvestonske dijete je i tzv. isprekidani post, koji je posljednjih godina postao iznimno popularan. Obično, isprekidan post uključuje ograničavanje prehrane na određeni dio dana, ali postoji nekoliko mogućih varijacija.
Koncept isprekidanog posta temelji se isključivo na činjenici da sve obroke nastojimo pojesti u relativno kratkom vremenu i potom postiti veći dio dana. Primjerice, uobičajena veza između posta i prehrane je 16 sati: 8 sati. Glavni razlog uvođenja isprekidanog posta navodno je povezan s činjenicom da to također može pomoći u ublažavanju upala u tijelu i posljedično gubitku kilograma.
Većina prednost principa isprekidanog posta vidi uglavnom u činjenici da se on može primijeniti na bilo koju vrstu prehrane.
Postoje i studije koje povezuju isprekidani post s određenim pozitivnim učincima na zdravlje, ali uzročno-posljedične veze često nisu konačno potvrđene. Stoga je ovo područje koje će trebati daljnja istraživanja.
Međutim, jedna od najvećih opasnosti od isprekidanog posta jest to što se vrijeme za jelo često koristi kao vrijeme za ekstremno prejedanje.