Ako svaki dan jedete ne više od pola šalice oraha, možete smanjiti razinu kolesterola za oko 8,5 posto te tako spriječiti razvoj srčanih bolesti, pokazalo je istraživanje znanstvenika iz bolnice Clínica de Barcelona. Oni su u istraživanje uključili 628 odraslih u dobi od 63 do 79 godina, a polovica njih svaki dan jela pola šalice oraha, piše Živim .
Nakon dvije godine, pokazalo se i da su oni koji su redovito konzumirali orahe također imali nižu razinu kolesterola niske gustoće (LDL) u prosjeku za 4,3 mg/dL. LDL kolesterol naziva se lošim kolesterolom jer se povezuje s povećanim rizikom od srčanih bolesti i moždanog udara.
Orasi su bogati omega-3 masnim kiselinama, koje imaju izuzetno povoljan utjecaj na srce (smanjuju upale), a nalazimo ih i u masnoj ribi.
Kardiovaskularni rizik
- Ranija su istraživanja pokazala da su orašasti plodovi općenito, a posebno orasi, povezani s nižim stopama srčanih bolesti i moždanog udara. Jedan od razloga je taj što snižavaju razinu LDL-kolesterola, a sada imamo još jedan razlog: poboljšavaju kvalitetu LDL čestica. LDL čestice dolaze u različitim veličinama. Istraživanja su pokazala da su male, guste LDL čestice češće povezane s aterosklerozom, plakom ili masnim naslagama koje se nakupljaju u arterijama - rekao je autor rada i stručnjak za prehranu Emilio Ros iz bolnice Clínica de Barcelona u Španjolskoj.
U istraživanju je utvrđeno i da je uobičajena konzumacija oraha povezana sa smanjenjem ukupnog broja LDL čestica i malih LDL čestica za 4,3 posto za 6,1 posto - obje promjene za koje se zna da su povezane s manjim rizikom od kardiovaskularnih bolesti. Nadalje, tim je utvrdio da se lipoprotein srednje gustoće, ili "IDL" kolesterol - koji je prethodnik LDL-a - također smanjio u skupini koja je svakodnevno jela orahe. U posljednjem desetljeću medicinski stručnjaci ukazali su na to da je IDL kolesterol relevantan faktor kardiovaskularnog rizika lipida neovisno o LDL kolesterolu, piše Živim .
Činjenice o kolesterolu koje je dobro znati
- Kolesterol je masna tvar koja je vitalna za normalno funkcioniranje tijela.
- Previše kolesterola može uzrokovati nakupljanje u arterijama, ograničavajući protok krvi u srce, mozak i ostatak tijela, što povećava rizik od angine, srčanog udara, moždanog udara i krvnih ugrušaka.
- Kolesterol se proizvodi u jetri i u krvi ga nose proteini.
- Dobar kolesterol - lipoprotein visoke gustoće (HDL) - nosi kolesterol iz stanica u jetru gdje se razlaže ili prenosi kao otpad.
- Loš kolesterol - lipoprotein niske gustoće (LDL) - nosi kolesterol u stanice, a prekomjerne količine talože se u zidovima arterija.
- Visoki kolesterol može biti genetski, ali je također povezan s prehranom bogatom zasićenim mastima, kao i pušenjem, dijabetesom, visokim krvnim tlakom i obiteljskom anamnezom moždanog udara ili srčanih bolesti.
- Kolesterol u krvi mjeri se u jedinicama koje se nazivaju milimoli po litri krvi, često skraćene na mmol/L.
- Ukupna razina zdrave odrasle osobe trebala bi biti 5mmol/L ili manja, dok njihova razina LDL-a ne smije biti veća od 3mmol/L. Idealna razina HDL-a je iznad 1mmol/L.
- Kolesterol se može smanjiti zdravom prehranom s niskim udjelom masti, nepušenjem i redovitim vježbanjem.
- Ako to ne pomogne, mogu se propisati lijekovi za snižavanje kolesterola, najčešće se propisuju statini.