Nakon dugotrajnog istraživanja podataka s tridesetak satelita, znanstvenici su utvrdili da se u posljednja tri desetljeća povećala opasnost od poplave za obalna područja, jer su narasle snaga vjetrova i visina valova. Kako javlja Science, između 1985. i 2018. utvrđen je porast tih parametara u cijelom svijetu.
- U posljednjih trideset godina razorne oluje sve su češće, a pri tom su vjetrovi sve snažniji i valovi sve viši. Posljedica je to globalnog zatopljenja - sažeo je rezultate istraživanja Mark Maslin s University Collegea u Londonu.
Promjena navedenih vrijednosti najuočljivija je u Južnom oceanu (poznatome i kao Antarktički), no ma koliko nam se on činio zabačenim mjestom, bitno je uzeti u obzir da uvjeti koji u njemu vladaju jako utječu na druge oceane i mora. A kad se jačanju snage valova i vjetra pridoda rast razine mora, jasno je zašto znanstvenici smatraju da iz godine u godinu opasnost od poplava i erozije obale postaje sve veća.
U listopadu prošle godine imali smo se prilike uvjeriti kako jaki mogu biti valovio na našem dijelu Jadrana, kada je olujno jugo paraliziralo promet i nanijelo velike štete.
Tada je oceanograf Nenad Leder s Pomorskog fakulteta u Splitu u HRT-ovoj Temi dana istaknuo da, što se tiče visokih valova, u sjevernom Jadranu nije neuobičajena pojava visokih valova te dodao kako su u dva navrata izmjereni valovi viši od 10 metara. Procijenio je da je riječ o pojavi koja se javlja svakih 10-ak godina, a znanstvenici su izračunali da bi se u idućih 100 godina mogao pojaviti i val od 14 metara. Uvjeren je da je to točan proračun zbog klimatskih promjena i ekstremnih ciklona.
Rekordi
Hrvatski hidrografski instutut 31. listopada prošle godi
Gori su po jugu
Što se tiče Jadranskog mora, koje je pol
Rekordi
Hrvatski hidrografski instutut 31. listopada prošle godine izmjerio je rekordne valove na valografskim postajama u akvatoriju Rovinja, Splita, Ploča i Dubrovnika.
Najviši val izmjeren je na valografskoj postaji u Dubrovniku pokraj otočića Sv. Andrija, gdje je maksimalni val dosegnuo 9,03 metara.
U akvatoriju Rovinja visina vala iznosila je osam metara, u akvatoriju Splita izmjereno je 3,11 metara, a u akvatoriju Ploča maksimalna visina vala bila je 2,52 metra.
Gori su po jugu
Što se tiče Jadranskog mora, koje je poluzatvoreno more, karakteristično po intenzivnoj ciklonalnoj aktivnosti (osobito u zimskom razdoblju), najčešće površinske valove uzrokuju bura i jugo u zimskom periodu, te sjeverozapadni vjetar u ljetnom periodu, pri čemu jugo uzrokuje znatno veće visine valova nego bura pri istoj brzini i trajanju vjetra.
Prema podacima iznesenim ovdje, apsolutni maksimum visine vala na području otvorenog mora sjevernog Jadrana zabilježen je za vrijeme dugotrajnog olujnog juga i iznosi 10.8 metara, dok za situacije s burom maksimalna registrirana visina vala u sjevernom Jadranu iznosi 7.2 metara.
Mjerenja su pokazala kako je stogodišnja vrijednost najvišeg vala u Jadranu 13.5 metara, pri čemu su se uzimale u obzir vrijednosti samo za otvoreni Jadran. U obalnom području javljaju se bitno manji valovi, zavisno od topografskih karakteristika i otvorenosti akvatorija prema dominantnim smjerovima vjetrova.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....