Snimka skupine gimnazijalaca na proslavi 60. godišnjice njihove mature, napravljena 1977. godine pred ulazom u gimnaziju prikazuje prve maturante te elitne srednje škole, utemeljene 1909. godine.
Iako ih nije velik broj, dosta ih je i umrlo, među njima prepoznajemo neke poznate ljude toga doba. Predvodi ih, u prvome redu na fotografiji, šibenski biskup Rudolf Pijani, koji im je bio gimnazijski kolega u klupama. Pri vrhu lijevo je dr. Trlaja, prvi šibenski radiolog i kirurg. Niže je (dijelom zaklonjena lica) Stjepan Čelar, dugogodišnji direktor Agencije za zaštitu autorskih prava u Zagrebu, a u vrhu je Đorđe Miliša, novinar i publicist, logoraš Jasenovca koji je napisao i prvu knjigu ("Jasenovac") o tome ustaškom logoru smrti.
Kad su maturirali, još dugo nije bilo nove zgrade Gimnazije na Šubićevcu, koja je otvorena 1937. godine kao "Gimnazija kralja Aleksandra ujedinitelja",kako je na njoj pisalo, zvane još i "Bijeli galeb", zbog njena raširena pročelja na dvije strane.
U početku je ta šibenska srednja škola radila u zgradi današnje Glazbene škole Ivana Lukačića kraj hotela "Krka" kao Realna gimnazija. S Nikicom Marinkovićem, tadašnjim šefom šibenskog dopisništva Slobodne Dalmacije, tada smo radili reportažu o toj prvoj generaciji šibenskih maturanata i njihovu velikome jubileju.
A 1978. godine Stjepan Čelar je tridesetak tiskanih stranica svojih dojmova o Šibeniku iz toga doba poslao profesoru Ivi Livakoviću za jednu od njegovih knjiga.
A deset momaka s naše druge slike, snimljeno je u godini njihove Velike mature 1952. Zanimljivi su stoga, što su i oni činili izborni krug prvih košarkaških snaga u Šibeniku nakon Drugog svjetskog rata, a koje je za taj, kasnije u Šibeniku proslavljeni sport, odabrao selektor Zlatko Res Koritić.
U gornjem redu slijeva su: Miloš Brkić, Tomislav Zorić, Aleksandar Jelisavčić, Borko Zaninović, Joško Vukov, Ivo Marušić, Berislav Antunac, Lovor Lepeš, Joško Čelar i Hinko Bulat. Šestorica više nisu živa: Jelisavčić, Zaninović, Vukov, Marušić, Antunac i Bulat. Iz toga doba je i jedna starija košarkaška legenda, Lasica i još neki.
Zanimljivo je, da se gornja škvadra nije bavila samo košarkom, već i nogometom, atletikom, tenisom i plivanjem. Pisac ovoga teksta još čuva teniske rekete iz toga doba. Sve slobodno vrijeme poklanjalo se sportu. Kafića nije bilo. Išlo se u kino i na plesove.