Ljudske stanice čine samo 43 posto ukupnog broja stanica čovjeka, dok su sve ostalo mikroskopski kolonizatori, naše skrivene polovice, naš mikrobiom, koji je ključan za razumijevanje niza bolesti, od alergija pa sve do Parkinsona.
"Oni su neophodan dio našeg zdravlja", ističe profesorica Ruth Ley, ravnateljica odjela mikrobiomskih znanosti na Institutu Maxa Plancka. Novisno o tome koliko se temeljito peremo, svaki kutak, svaka napuklina našeg tijela prekrivena je mikroskopskim stvorenjima, među kojima su bakterije, virusi, gljivice i arheje, organizmi koji su se nekada pogrešno svrstavali među bakterije, pojasnila je znanstvenica i otkrila da je najveća koncentracija našega mikroskopskog života u mračnim dubinama naših crijeva, u kojima nema kisika.
"Mi smo više mikrobi nego ljudi", potvrdio je i prof. Rob Knight sa sveučilišta u San Diegu, pa iako su se procjene tijekom godina mijenjale, "danas se smatra da je taj omjer jedan prema jedan, točnije da je ljudskih stanica oko 43 posto u ukupnom broju", ističe Knight.
Druga zanimljiva činjenica na koju upozoravaju znanstvenici jest i to da smo i genetski potpuno inferiorni. Naime, ljudski genom sastavljen je od 20.000 gena, a kada se tome pridodaju geni našega mikrobiomskog svijeta, taj broj raste na dvadeset milijuna mikrobiomskih gena.
"Ono što nas čini ljudima jest kombinacija našeg DNK plus DNK naših mikroba", smatra mikrobiolog Sarkis Mazmanian s kalifornijskoga tehnološkog instituta (Caltech). Dodao je kako bi bilo naivno misliti da ljudi nose toliko mikrobiomskog materijala bez ikakve interakcije ili utjecaja na naše zdravlje. Naprotiv, znanost ubrzano otkriva koja je njihova uloga u našim probavnim i imunološkim sustavima, zaštiti od bolesti i proizvodnji vitamina. To je potpuno novi način razmišljanja o ljudskom mikrobiomskom svijetu, ako se prisjetimo da se još donedavno naš odnos s mikrobima uglavnom svodio na ratovanje.
Antibiotici i cjepiva ljudsko su oružje protiv onih koji uzrokuju ospice, mikrobakterijsku tuberkulozu ili protiv otpornih stafilokoka.
Zahvaljujući primjeni antibiotika spašeni su milijuni ljudskih života, ali danas su znanstvenici zabrinuti razmjerima štete koju je napravio ljudski napad na "loše momke" i tako uništio i naše "dobre bakterije".
"Iako smo u zadnjih 50 godina ostvarili sjajan posao u eliminaciji zaraznih bolesti, danas svjedočimo golemom povećanju broja autoimunih bolesti i alergija", podsjeća prof. Ley, tvrdeći da je to upravo posljedica uspjeha u borbi s patogenima, što je pridonijelo razvoju novog seta bolesti, među kojima su upalne bolesti crijeva, Parkinsonova bolest, depresija i autizam.
Sad se znanstvenici trude pretvoriti mikrobe u novi oblik lijekova, a prof. Trevor Lawley iz britanskoga Instituta za genomiku pokušava uzgojiti mikrobiom zdravih ljudi i koristiti ga za liječenje pacijenata. S druge strane, sve je više dokaza da "popravljanje" nečijeg mikrobioma može dovesti do remisije u bolestima poput ulceroznog kolitisa. Ukratko, mikrobiomska medicina je u usponu i možemo očekivati da će nadzor nad ljudskim mikrobiomom postati naša svakodnevica koja će osigurati zlatni rudnik informacija o našem zdravlju.