Profesorica povijesti Jasminka Paić 35 godina radi u šibenskoj Gimnaziji Antuna Vrančića, koju je i sama pohađala. Za vijest da je među deset kandidatkinja za drugu Šibensku grandecu, saznala je dok je u šibenskom Muzeju s učenicima i drugim organizatorima pripremala izložbu "Marame, šudari, hacoli".
- Bila sam zatečena. Ja za "Grandecu"? Zašto? Kako? Ta su mi pitanja prošla glavom. Što reći? Počašćena sam što sam se našla među deset žena koje je sredina prepoznala i zahvaljujem onima koji su me predložili - kaže Paić.
A razloga zašto je prepoznata ima. Niz je projekata koje sa svojim učenicima - povijesnom grupom - izvan radnog vremena i volonterski, sa srcem i dušom, radi sve te godine. Izložba "Marame, šudari, hacoli" dogodila se na njezinu inicijativu, u suradnji s Muzejom grada Šibenika i Muzejom betinske drvene brodogradnje.
- Moji su roditelji s otoka Kaprija i došla mi je misao da bi bilo lijepo sve te marame naših starih izložiti na jednom mjestu. Učenici su to rado prihvatili, pripremali smo se šest mjeseci, donosili su marame, uključili su se i KUD-ovi, muzeji i dogodilo se. Ove godine su to marame priobalja i šibenskih otoka. Dogodine planiramo obraditi marame Šibenika i zaleđa - kaže profesorica.
Šibenskoj javnosti je poznata i prepoznata upravo zbog rada izvan redovnog nastavnog programa. Sve je krenulo još 1995., kad je Klub Šibenčana u Zagrebu inicirao da se u srednje škole u Šibeniku uvede fakultativni predmet "Šibenik i šibenski kraj kroz stoljeća". Prijedlog je prihvaćen, program napravljen, ministarstvo ga je podržalo i uveden je u 3. razred Gimnazije. Nastava se izvodila terenski, predavači su bili Šibenčani, kompetentni profesori, i trajalo je nekoliko godina. Kasnije je Paić sa svojom povijesnom grupom nastavila na tom tragu, pa su se 1998. uključili u program obilježavanja 700. obljetnice Šibenske biskupije.
Njezini učenici osvojili su prvo mjesto u kvizu znanja o biskupiji, a nagrada je bila hodočašće u Rim.
- Bilo je puno tih projekata. Povijesna grupa temeljitije i na sasvim drugi način obrađuje različite teme iz povijesti grada Šibenika. Navela bih dramski prikaz dolaska kralja Petra Krešimira IV. u Šibenik 1066., koji smo napravili 2003. uz pomoć moje bivše učenice, profesorice hrvatskog jezika i dramske pedagoginje Nataše Jurić Stamenković, koja je osmislila scenografiju. Izveden je u Muzeju grada Šibenika te na jednom sajmu u srednjovjekovnom Šibeniku i izuzetno prihvaćen. Eto, to je primjer da povijest nije dosadna i da se može učiti kroz igru - kaže Paić.
Za Sajam su izradili i starohrvatski šibenski nakit od glinamola, boule, te ga prodavali u humanitarne svrhe. Sa svojim učenicima pripremila je, u suradnji sa šibenskim Državnim arhivom, izložbu povodom 105. rođendana Gimnazije, koja je postavljena u šibenskoj Gradskoj knjižnici, potom u Školskom muzeju u Zagrebu, a za 950. rođendan Šibenika u gradskom muzeju.
- Naša Gimnazija "upletena" je u sva kulturna i društvena zbivanja grada i županije, od osnutka do danas. Otkrit ću vam da u suradnji s Državnim arhivom pripremamo novu monografiju za 110. rođendan Gimnazije - rekla je Paić.
Naglašava da se povijest ne mora "štrebati", učenici vole zanimljive projekte, te im pristupaju kreativno i odgovorno.
- Kroz sve te godine rada vjerujem da sam ih puno naučila, ali naučila sam i ja puno od njih, mijenjam se i ja s generacijama koje dolaze. Mislim da ne mogu istim pristupom i metodama raditi danas kao kad sam počela. Učenike moramo motivirati na drukčiji način: kroz zanimljivu priču, intrigantna pitanja i teme, jer smo u dobu moderne tehnologije kojom oni izuzetno vješto barataju. Sretna sam i čast mi je raditi s mladim, kreativnim, divnim ljudima - a to su naši učenici - rekla je na kraju i ponosno dodala da su joj neki njezini bivši učenici danas kolege u Gimnaziji.
Projekt Rujanski rat
- Na školskom projektu "Šibenski Rujanski rat 1991.", koji Gimnazija provodi od 2009. godine, izgaram. Osim nekoliko redovnih nastavnih sati o Domovinskom ratu u završnom razredu, na povijesnoj grupi provodimo ovaj projekt. Svake godine imamo novu temu, novi segment Rujanskog rata, organiziramo terensku nastavu za učenike i tribine za javnost. U sve su uključeni naši branitelji, sudionici i svjedoci tih povijesnih zbivanja. Obradili smo teme šibenske bolnice, Gimnazije, školstva uopće, novinara - ratnih izvjestitelja, šibenskog biskupa Srećka Badurine i još niz tema - kaže Paić.
