Afričke vrućine koje ovoga ljeta prže Hrvatsku ne utječu negativno samo na ljude nego i na morske organizme. Temperatura mora dosezala je nevjerojatnih 30 Celzijevih stupnjeva što posebno ugrožava osjetljive morske organizme poput koralja i spužava, ali i privlači invazivne strane vrste - otkrio je za tportal Jakov Dulčić, voditelj Laboratorija za ihtiologiju i priobalni ribolov Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu.
Promjene su, godinama prije Hrvatske, zahvatile obale Španjolske, Francuske i Italije, gdje su zbog hladnijeg mora koralji obitavali na manjim dubinama, primjerice, 20 metara ispod površine. Zbog naglog porasta temperatura tamošnji koralji su pretrpjeli i veću štetu, a jadranski nisu bili toliko ugroženi. No, posljednjih godina zaredala su se u Hrvatskoj dulja ljeta bez vjetra, a more se zagrijavalo i preko 28 stupnjeva, pa se i naš koralj našao na udaru promjena.
Zagrijavanje same površine mora, međutim, nije ono što najviše brine znanstvenike, već su to promjene temperature koje se događaju u većim dubinama.
Svakog kasnog proljeća i ljeta, objašnjava Dulčić, u moru dolazi do pojave termokline sloja koji odvaja gornji, topliji od donjeg, hladnijeg dijela mora.
'Prije 20-ak godina termoklina se razvijala na 20 metara dubine, no danas se zbog klimatskih promjena spušta puno dublje, odnosno i do 50 metara ispod površine', kaže nam Dulčić.
I dok ribe mogu pobjeći u još dublje, hladnije dijelove, životinje koje su pričvršćene za stijene, poput koralja i spužava, već nakon mjesec dana izloženosti povećanoj temperaturi počinju ugibati.
Zbog toplijeg mora u Jadran su se, među ostalim, u većoj mjeri naselile dvije vrste invazivne alge kaulerpe Caulerpa taxifolia i Caulerpa cilindracea, a potonja sada stvara još gušći pokrov na morskom dnu, uništavajući druge organizme.
'Za višim temperaturama u Mediteran su, pa i u Jadran, posljednjih desetak godina u većem broju počele dolaziti i tropske vrste riba, kao što je fugu (ili napuhača) Lagocephalus sceleratus, karakteristična za Japan, koja je izrazito otrovna (smrtonosna opasnost) i zahtijeva veliki oprez ako se priprema za jelo', upozorava Dulčić.
Otkriva da fugu danas čini gotovo polovicu ulova na Cipru, a u Hrvatskoj je već ulovljena na više mjesta u južnom Jadranu. Posljedica promjene temperatura je, kaže, i širenje riba papigača Sparisoma cretense koje se hrane koraljima. Papigače su prije dvadesetak godina bile koncentrirane samo na jugu, a sad se pronalaze u svim dijelovima Jadrana.
Tu su i tamne mramornice Siganus luridus, rakovi poput plavog raka Callinectes sapidus i lakonogog raka Percnon gibbesi.
Ribe poput palamida i skuša zbog topline se više ne zadržavaju blizu površine, već češće borave u dubljim dijelovima.
'Ljudski utjecaj je i dalje najveća opasnost za bioraznolikost, poglavito zbog zagađivanja. Kombinacija onečišćenja, viška organskih tvari i podizanja temperature rezultira i sve većim cvjetanjem mora diljem Jadrana', ocjenjuje stručnjak.
'Globalno je temperatura mora u posljednjih sto godina narasla za 0,8 stupnjeva Celzija, a kad je riječ o Jadranu, treba razlikovati površinu i dublje slojeve.
Što se površine tiče, na temelju satelitskih mjerenja imamo jako dobre podatke za posljednjih 30 godina i vidi se da se i Jadran posljednjih godina zagrijava', navodi zabrinjavajuće podatke Jakov Dulčić.
Prema njegovim riječima, u prosjeku imamo godišnji porast temperature od 0,03 Celzijeva stupnja, što znači da bi tim tempom u idućih deset godina prosječna temperatura mora mogla narasti i za 0,3 stupnja, a za sto godina i do 3 stupnja.
'Zagrijavanje je, naravno, puno jače u ljetnim mjesecima, a porast se vidi i po tome što je još prije dvadesetak godina temperatura mora ljeti dosezala 25 stupnjeva, a danas se popne i na više od 28 stupnjeva. Sve su ove brojke, međutim, vezane uz površinu mora', kazao nam je na kraju stručnjak s Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu.