U sezoni smo prehlada i viroza, a mnogima je i probava narušena nakon blagdanskog pretjerivanja, no umjesto da vam savjetujemo da se, kako ono vole reći u reklamama, zaputite k svom liječniku ili ljekarniku, ponudit ćemo vam alternativno rješenje. Nije posrijedi nikakva neprovjerena novitada, premda je ono o čemu će biti riječi prije koju godinu postiglo gotovo zvjezdanu popularnost na društvenim mrežama.
Bez brige, radi o jako starom načinu za poboljšanje zdravlja i sredstvu koje se u tu svrhu koristi od pamtivijeka, a brojne su znanstvene studije dokazale kako je riječ o izvrsnom sredstvu za podizanje imuniteta, reguliranje probave i poticanje apsorpcije hranjivih tvari iz hrane, a spominju se i poboljšanje zdravlja kostiju, regulacija šećera u krvi te brojni drugi benefiti.
Što bi moglo biti tako blagotvorno za organizam, možda se sad pitate. Odgovor je kratak: fermentirani napitci. U ovom slučaju, međutim, ne ciljamo na pivo i vino, premda protiv njih nemamo baš ništa protiv, ali ni na jogurt, koji vam je možda također pao na pamet, ni na trenutno vrlo trendi čaj od kombuche, nego na kefir. Ali domaći. Naravno, ako nemate strpljenja za baviti se domaćim, poslužit će vam i kupovni, no naša vam je preporuka da se ipak malo potrudite jer, kako se ono s pravom kaže, domaće je domaće. A u ovom slučaju i puno jeftinije.
Od litre mlijeka lako ćete uz malo strpljenja i vještine dobiti oko 750 ml kefira, a kad usporedite cijenu bočice kupovnog s cijenom litre mlijeka, lako bi vam mogla doći volja za malo se izgnjaviti oko njegove pripreme. Iz iskustva vam možemo reći da nije tako teško kao što se čini i da je domaći kefir na još jedan način u prednosti pred kupovnim: sami regulirate koliko će biti kiseo.
Za pripremu kefira, osim mlijeka, bit će vam potrebna kefirna zrnca, koja se ponekad nazivaju kefirnom ili tibetanskom gljivom, no ta masa koja donekle podsjeća na kuhanu cvjetaču zapravo je simbioza velikog broja korisnih mliječno-kiselih bakterija, octenih bakterija i korisnih sojeva kvasaca. Po sastavu su mješavina bjelančevina, aminokiselina, lipida i topljivih polisaharida, no ono što vas u ovom trenutku zanima – ili ova priča nema smisla – jest gdje ih nabaviti.
Donedavno ih je bilo moguće nabaviti samo "na lipe oči", odnosno od nekoga tko vam se smilovao pa vam udijelio višak svojih kefirnih zrnaca. Takva se razmjena obično odvijala putem grupa na društvenim mrežama, nerijetko čak i putem malih oglasnika, no u posljednje vrijeme kefirna se zrnca mogu kupiti u trgovinama zdravom hranom, pa čak i naručiti online. Kad ih jednom nabavite, mogu vam zaista dugo trajati jer kad odlučite pauzirati od pripreme domaćega kefira, samo ih trebate pospremiti u hladnjak pazeći na određene detalje, no o tome će biti riječi u nastavku.
Najprije se idemo pozabaviti postupkom pripreme domaćeg kefira. Odmah ćemo vas upozoriti da bi vam prvi susret s kefirnim zrncima mogao izazvati podijeljene osjećaje, no unatoč možebitnom osjećaju gađenja savjetujemo vam da ne odustanete. Naviknut ćete se i prije nego što mislite.
Srećom, postupak je jednostavan i može proći bez fizičkog dodira: trebate ih procijediti i isplahnuti od vode u kojoj su stajala, a to će vam najjednostavnije poći za rukom pod mlazom vode u plastičnom cjedilu (jer im navodno škodi metal), zatim ih stavite u čistu staklenku i dolijte mlijeko, ali ne do vrha jer će vam lako "prekipjeti". Tako ušuškana kefirna zrnca trebate još samo lagano poklopiti (nemojte zavrtati poklopac) i ostaviti na miru i na sobnoj temperaturi.
Što dulje vremena date gljivicama da se bave svojim poslom i što ih je više, kefir će vam biti prije gotov i bit će gušći i kiseliji. Punoj šaci kefirnih zrnaca u staklenci od oko 720 ml trebat će oko 24 sata na sobnoj temperaturi, a ljeti i kraće. Kad ste zadovoljni teksturom i okusom kefira, procijedite sadržaj staklenke pazeći da ne gnječite kefirna zrnca, a zatim kefir prelijte u čistu staklenku ili bocu. Niste li potpuno zadovoljni gustoćom i kiselošću kefira, ostavite ga još 12-24 sata na sobnoj temperaturi pa će doći do takozvane sekundarne fermentacije.
Nakon korištenja kefirna zrnca isperite pod vodom i vratite ih u njihovu staklenku, koju ćete zatim napuniti vodom i spremiti u hladnjak. Nemojte ih pustiti da stoje dulje od sedam dana, kako ne bi uginula od gladi. Gledajte na njih kao na pomalo dosadnog, ali korisnog ljubimca kojem barem s vremena na vrijeme treba posvetiti malo pažnje. Zauzvrat će se on itekako dobro brinuti o vama.