Prije točno godinu dana ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić najavio je žestoke inspekcijske kontrole kako bi se utvrdilo piju li Hrvati patvoreno mlijeko, odnosno ono u koje je dodana voda. Akciju su, podsjetimo, potaknule dampinške cijene na policama domaćih trgovina jer se mlijeko pojedinih proizvođača, mahom uvoznih, moglo kupiti za 2,80 kuna po litri, dakle, značajno jeftinije od vode, pa su se kupci počeli pitati što to uopće konzumiraju.
Nakon redovitih akcija provođenih tijekom 2017. godine, iz Ministarstva poljoprivrede stiže odgovor iz kojeg možemo zaključiti kako smo s kupnjom mliječnih proizvoda domaćih proizvođača relativno na sigurnom, dok se za one iz uvoza to baš i ne bi moglo reći. Naime, poljoprivredna je inspekcija uzela ukupno 25 uzoraka mlijeka koji su poslani na analizu u Referentni laboratorij za mlijeko i mliječne proizvode Agronomskog fakulteta u Zagrebu.
Pet uzoraka, odnosno 20 posto od ukupno uzetih, pokazalo se nesukladnima u odnosu na točku smrzavanja, deklariranje, sadržaj mliječne masti te sljedivost. Samo jedan uzorak neadekvatnog mlijeka odnosi se na domaći proizvod, i to iz Istre, dok preostala četiri dolaze iz uvoza, iz susjedne Bosne i Hercegovine.
Jeftino je upitno
– Tu nije riječ, dakle, o mlijeku koje je neispravno, odnosno opasno za zdravlje konzumenta, nego mu je kvaliteta upitna. Otkrili smo, dakle, kako u pojedinim uzorcima mlijeka ima više vode nego što bi smjelo biti – sukladno točki smrzavanja. Naime, ako se mlijeko počne smrzavati na višoj temperaturi, odnosno onoj na kojoj bi se počela smrzavati voda, ono je definitivno patvoreno. Za pojedine uzorke se nije znala tzv. sljedivost, primjera radi, s koje farme dolaze životinje od kojih se dobiva mlijeko i tome slično. Nesukladne su, osim toga, bile i deklaracije na proizvodima te sadržaj mliječne masti – objašnjavaju nam stručnjaci iz Ministarstva poljoprivrede i dodaju kako su pronađeni nesukladni proizvodi mahom među jeftinijima...
Prije dvije godine iz domaćih udruga koje okupljaju mljekare isticali su kako je na policama čak 50 posto uvoznog mlijeka koje ne prolazi adekvatne kontrole. Poljoprivredna ga inspekcija može, naime, kontrolirati tek kad dođe na police, tako da smo prisiljeni vjerovati u sustav kontrole zemalja EU-a, kao i trećih zemalja, iz kojih ono dolazi. Što se mlijeka s hrvatskih farmi tiče, ono je, napominju iz Ministarstva poljoprivrede, pozivajući se pritom i na prošlogodišnje kontrole veterinarske inspekcije, izvrsne kvalitete.
– Od svakog proizvođača mlijeka se na mjesečnoj razini kontroliraju čak četiri uzorka, od čega se dva puta ispituje kemijski sastav, jednom ukupan broj somatskih stanica, dva puta ukupan broj mikroorganizama, te jednom prisutnost inhibitornih tvari u mlijeku. Od samog početka provođenja ovog sustava kontrole, higijenska kvaliteta mlijeka značajno se poboljšala, čemu u prilog govori činjenica da je u 2002. godini svega 20 posto mlijeka zadovoljavalo propisane kriterije EU direktiva kvalitete, dok danas 96,9 posto mlijeka zadovoljava te zahtjeve – objašnjava nam Zdravko Barać, ravnatelj Hrvatske poljoprivredne agencije.
Domaće je sigurnije
Veterinarska inspekcija je, inače, lani provela ukupno 1367 službenih kontrola u odobrenim objektima za preradu mlijeka, primarnoj proizvodnji sirovog mlijeka i kolostruma, sabiralištima mlijeka, registriranim objektima za proizvodnju sira i vrhnja, kao i u objektima za preradu mlijeka na gospodarstvu podrijetla. Ispitana su 652 uzorka mlijeka (sirovo mlijeko, sterilizirano mlijeko, pasterizirano mlijeko, mlijeko i sirutka u prahu, kazein, kazeinat) na parametre sigurnosti hrane, higijenu procesa proizvodnje i ostatke rezidua. Na koncu je nađeno šest nesukladnih uzoraka u kojima je otkrivena prisutnost antibiotika i mikotoksina. Inspektori su odmah zabranili njihov plasman na tržište, dok su subjekti u poslovanju hranom, kod kojih je zdravstveno neispravno mlijeko pronađeno, zaradili prekršajne prijave.
Domaće mlijeko stoga je, u pravilu, sigurno za konzumaciju i redovito se kontrolira. Precizno su propisani i parametri o polaznom postotku mliječne masti i bjelančevina, što izravno utječe na otkupnu cijenu, a maloprodajna sasvim sigurno ne smije biti niža od nabavne, što je odnedavno regulirano i Zakonom o nepoštenoj trgovačkoj praksi.
Vrhnje, jogurt, sirevi...
Poljoprivredna inspekcija je u 2017. godini kontrolirala i druge mliječne proizvode – vrhnje, jogurt, kefir, kravlji, kozji, ovčji sir...
Kod svih proizvoda kontroliralo se opće označivanje i sljedivost, a tamo gdje je bilo primjenjivo, i standardi kvalitete, tržišni standardi te patvorenje sireva kravljim mlijekom. Uskoro će nam biti poznati i rezultati tih kontrola.
Zašto se ukiseli?
Kako su se pojedini čitatelji žalili da mlijeko koje kupuju nije kvalitetno kao prije, te da se i ono trajno zna ukiseliti već treći dan nakon otvaranja, iz Ministarstva poljoprivrede te kupce upućuju na sanitarnu inspekciju.
Cijene mlijeka na policama domaćih trgovina kreću se u rasponu od pet do sedam kuna (ovisno o tomu je li riječ o svježem ili trajnom proizvodu, postotku mliječne masti i slično). Upola niže cijene od navedenih kod kupca jednostavno moraju pobuđivati sumnju u kvalitetu, odnosno nutritivnu vrijednost takvog proizvoda.
BROJKE
1367 kontrola provela je lani veterinarska inspekcija u objektima za proizvodnju i preradu mlijeka
652 uzorka mlijeka ispitana su na parametre sigurnosti hrane, higijenu procesa proizvodnje i ostatke rezidua
6 uzoraka mlijeka u proizvodnji imalo je u sebi ostatke antibiotika i mikotoksina
25 uzoraka mlijeka s polica trgovina poljoprivredna inspekcija je lani poslala na analizu
5 tih uzoraka bilo je nesukladno u odnosu na točku smrzavanja, označavanje, sadržaj mliječne masti te sljedivost