Kronična neispavanost čest je problem modernoga doba. Užurbani stil života, stres i neuravnotežena prehrana samo su neki od faktora koji mogu pridonijeti lošemu snu.
A kada smo neispavani, znamo kakvi smo. Sav naš trud i rad tijekom dana može lako pasti u vodu samo zbog toga što ne omogućujemo našemu tijelu dovoljno odmora. Možemo trenirati, naravno, ali ako naši mišići nemaju vremena za odmor tijekom noći, nećemo napredovati. Isto vrijedi i za prehranu. Vitamini i minerali ne služe ničemu ako naše tijelo nije dovoljno odmoreno za njihovu apsorpciju.
Ali, što kada spavate dovoljno, po svim parametrima, a budite se premoreni? Kroničan umor prati vas tijekom dana, sprječava u obavljanju svakodnevnih dužnosti i remeti vam mir.
Ono što se igra vašim bioritmom mogao bi biti vaš - alarm. Bolje rečeno, vrijeme koje odaberete za 'naviti' ga. Ako često mijenjate vrijeme buđenja i lijeganja u krevet, vaše tijelo postaje zbunjeno i signale ne interpretira na pravi način.
Rješenje je u dosljednosti. Australski liječnik i ekspert za san, Carmel Harrington za portal whimn je objasnio:
"Većina ljudi ne zna da vrijeme kada se bude ujutro utječe na vrijeme kada će moći zaspati navečer. Kada ujutro ugledamo svjetlo dana, naš mozak ugasi proizvodnju melatonina, a taj 'prekidač' je od tog trenutka 'navijen' za 24 sata".
Ako uspijete ustaliti vrijeme kada se budite ujutro, posložit će se i ostale vaše biološke funkcije i potrebe. Vrijeme u kojemu ogladnite, ožednite, kada trebate na WC i vrijeme u kojemu vaš mozak postiže najveću efektivnost, sve je unaprijed 'zapisano'. Upravo zato česte promjene negativno utječu na nas.
Pa, što je pritom važnije, ustaljeno vrijeme lijeganja ili buđenja?
"Podjednako su važni", tvrdi Harrington. "U kombinaciji diktiraju količinu sna koju netko postiže. Ali, ako ćemo o prioritetima, vrijeme kada se budite utječe na vrijeme kada zaspete, tako da je važnije ustaliti tu 'stranu'. Zbog toga se savjetuje da vam vrijeme buđenja ne varira više od jednoga sata", dodaje.