Putopisni serijal koji će vas zalijepit za ekran: ‘Voziš se Šibenskim mostom i ne razmišljaš koja smo građevinska sila bili...‘

Andrea Buča dane provodi u montaži završavajući svoj najnoviji putopisni serijal koji kreće s emitiranjem u utorak 23. siječnja u 20.15 na Prvom programu HTV-a. Iza nje su hvaljeni "Stani u Lici", "Stani v Zagorju" i "Stani na otoku", ali ovog puta njezin serijal nosi ime "Na magistrali". Zašto nagrađivana autorica i ovaj svoj projekt, jer ipak dio je gotovo istog koncepta, nije nazvala recimo "Stani na magistrali"?

- Na magistrali se ne možeš zaustaviti kada i gdje želiš, što je naravno kompliciralo snimanje i redateljske odluke. Nije "Stani!" jer je tema cesta, simbol putovanja i kad god bi se zaustavila, povukla bi me dalje, južno. Uz to ovaj serijal za razliku od prethodnika govori o vremešnoj ljepotici i kroz se serijal se isprepliću arhiva i sadašnjost, konceptualno je drukčiji - odgovara Buča za Jutarnji list. Snimila je šest epizoda s ekipom koju čine kako ih naziva dobri stari snimateljski tim: Marjan Živić i Milan Latković, tonski snimatelj i vozač drona Niko Gulam, asistent režije Juraj Krušlin. Vozio ih je Vedran Miočić, a Buča je istraživala magistralu s Tinom Lončar. Serijal su producirale Sanja Knez i Ana-Marija Validžić, montirale ga Ana Štulina i Sandra Mitić, kolorirale ga Eclectica, a ton obradio Robert Stanić. Oni su ta, zaključit će uz smijeh Buča, magistralna ekipa! Snimili su šest epizoda o Jadranskoj magistrali, cesti službenog naziva D8.

- Radni nazivi epizoda su bili od Rijeke do Senja, pa od Senja do Starigrada-Paklenice, …uglavnom trasa kojom bi se vozili u epizodi, a kad smo napravili špicu, koju obožavam, shvatila sam da su ti nazivi predugi i da će puno bolje biti ako se prva epizoda naprosto zove 1., druga 2., i tako do kraja, na krajnjem jugu, nadomak Crne Gore - objašnjava Buča. Glavni lik serijala nastavlja autorica, jadranska ljepotica, promijenila je Jadran više nego ijedan infrastrukturni projekt, pokrenula ekonomske, sociološke i kulturološke promjene, dovela motoriziranog gosta, otvorila nas zapadu, pozicionirala nas na karti mediteranskih turističkih odredišta.

- Išla sam logikom da u svakoj epizodi imam ‘highlight‘ temu, kao ličnu kartu magistrale. Početci i izgradnja, temelji, opasna, a najljepša cesta Europe, premošćivanje obale, razvoj turizma, lokalni život uz cestu, preizgrađenost i devastacija, uglavnom sve ono što mlađe generacije ne znaju o legendarnoj cesti - ističe. Sa snimanjem su krenuli u lipnju, a ono se razvuklo se na cijelo ljeto.

- Uvijek je to oko 40 dana snimanja. Službeno D8 je duga 680 kilometara, ali snimajući, vozeći se gore dolje i uokolo, mi smo napravili 4500 kilometara, što nas je sve iznenadilo jer nemaš osjećaj da provodiš toliko vremena na cesti, u kombiju, automobilu,... - otkriva Buča. Kada se upuste u ovakve projekte, autori obično puno nauče, istražujući za emisiju. Tako je bilo i s Bučom koju je najviše fascinirala i iznenadila činjenica do koje je mjere magistrala promijenila i modernizirala jadranski prostor.

- Misliš obična cesta, voziš Šibenskim mostom ili mostom preko Bistrine i ne razmišljaš koja smo građevinska sila bili, koliko je Veli Jože, čelična ruka Brodospasa premostio i sagradio. Ti mostovi su u svoje vrijeme bili senzacija, Guinnessovi rekorderi, danas nam mostove grade Kinezi… Zadnji dio magistrale izgrađen je za rekordne tri godine, novcem od prodaje američkog žita odnosno kreditom Svjetske banke. Sve su to velike i važne činjenice. Jasno, tih godina se život u cijelom zapadnom svijetu modernizirao, ali ni mi nismo kaskali. Stočar je postao turistički djelatnik, radnik je odlazio u odmarališta na plaćeni godišnji odmor, djeca su se obrazovala i imali su zagrantiran posao, život je postajao lagodniji, ljudi su si mogli priuštiti vikendicu i ljeta su provodili na moru. Danas polovica Hrvatske nema za godišnji odmor. Ma, malo sam rekla polovica - uzvraća Buča za Jutarnji.

Jadranska magistrala zapravo je u dobrom dijelu zanemaren dio hrvatskog turizma. Drugačije je zamišljeno, no ispalo je da se manje više svi njome koristimo samo tek manjim dijelom, uglavnom nakon izlaska s autoceste kako bi došli do ciljanog odredišta. Kako je Buča došla na ideju da se ovog puta pozabavi baš tom temom?

- Volim stranputice, makadame, neotkrivene bisere i ta me emocija dovela do magistrale. Nakon "Stani na otoku" teško je napraviti novi, još bolji serijal, ljestvicu sam s tom plavom pučinom podigla previsoko! Ali magistrala se činila dovoljno široka, a opet nostalgična tema koja će u mnogima evocirati uspomene, ljepotu, bezbrižnost, pa i mnoge ljubavi. Ja gađam u tom pravcu - odgovara.

Inače ovo snimanje pamtit će kao logistički najizazovnije, jer ipak je snimanje ceste bilo u pitanju. Pakleno vruće, najtopliji srpanj u povijesti, a oni na asfaltu dok žari plus 40. To nisu uvjeti u kojima se može ležerno i kreativno raditi nego se, pojašnjava Buča, pretvaraš u mašinu koja preživljava. Ali cijela ekipa je dala sve od sebe i ona im zahvaljuje na tome. Posebna priča je špica emisije, koja se već neko vrijeme vrti na HTV-u i koja je privukla prrilično pažnje.

- Kao i prethodne i ovu je radio Ivan Marušić Klif. A sve je počelo tako da sam se sa snimanja vratila pjevušeći "Nedostaješ mi ti" od Olivera i kad me tako neka stvar obuzme, a ta je baš ‘cestovna‘ i odgovara vremenu uz koje vežemo magistralu, Klif je počeo selektirati najbolje kadrove i onda je stigla potvrda od gospođe Runjić da možemo koristiti glazbu! Klif je napravio sjajan posao i ako reakcije na serijal budu upola sjajne kao što su na špicu, ja ću mirno spavati.