Prvić, mali otok šibenskog arhipelaga na kojem nikad nije bilo prometa automobilima, ali se, srećom, pješice se može obići u jednom danu, uživajući pritom u mirisu mora i borovih šuma koje se izmjenjuju s obrađenim poljima, kapelicama na stijenama i skrivenim žalima. Nekadašnje ljetovalište šibenske aristokracije danas je zaštićeno kao kulturno-povijesna cjelina s dva tipična dalmatinska ribarska naselja.
Površine je samo 2,41 kilometar četvorni, a pristupa mu se isključivo brodom. Organizirane linije kreću iz Šibenika i Vodica prema naseljima Prvić Luka i Prvić Šepurine.
O podrijetlu samog imena postoje dvije priče: prema prvoj je otok dobio ime po starohrvatskom poganskom bogu proljeća i vršidbe Prviću ili Prvini, a druga kaže da je tako nazvan jer je smješten prvi do kopna.
Otok je naseljen još od vremena antike, o čemu svjedoče arheološki ostaci s nekoliko lokaliteta, a već je u srednjem vijeku bio ljetovalište šibenske aristokracije i imućnijih građana te njihovo pribježište od kuge. Tako je od šibenske plemićke obitelji Draganić-Vrančić ostao u potpunosti sačuvan renesansni ljetnikovac na području današnjih Šepurina - isti onaj u kojem je dobar dio svog djetinjstva proveo slavni Faust Vrančić. Po svojoj želji pokopan je upravo u crkvi Sv. Marije od Milosti u Prvić Luci, a 2012. na otoku je otvoren i Memorijalni centar Fausta Vrančića. Stoga ne čudi što je Prvić poznat i pod nazivom Faustov otok.
Iako se govori da je na otoku nekad živjelo i do 4000 stanovnika, danas ova dva tipična dalmatinska ribarska naselja broje oko 400 stanovnika. No, u turističkoj sezoni taj broj bitno raste.
Prvić teritorijalno i upravno spada pod Vodice, a cijeli je otok zaštićen kao kulturno-povijesna cjelina upisana na Listu zaštićenih kulturnih dobara RH.
