Liječnica upozorava na simptome toplinskog udara; ‘Ovo trebate odmah učiniti ako nekome u vašoj blizini pozli!‘

Intenzivna jedinica za liječenje akutnih kardiovaskularnih bolesnika u KBC-u Split, ovih je dana puna kompleksnih pacijenata, od kojih su neki oživljavani na terenu, otkrila nam je doc. dr. sc. Duška Glavaš, internistica-kardiologinja i voditeljica ove jedinice. Uz domaće stanovništvo, brojni su turisti iz svih krajeva svijeta. Pored toga, svako malo čujemo da je nekom pozlilo u moru, na plaži, bazenu, sportskom terenu, čemu je često predhodilo izlaganje intenzivnim naporima i fizičkoj aktivnosti na suncu, kaže ona, a praksa svjedoči da su posebno osjetljiva djeca i stariji sa predhodnim bolestima.

Meteorolozi upozoravaju na povremeno izraženije toplinske valove, s temperaturama i iznad 35 C. Koliko god smo i dosada slušali o mogućim posljedicama prekomjernih temperatura, uvijek je dobro upozoriti na na te opasnosti kako bismo ih pokušali spriječiti ili barem na vrijeme otkriti i liječiti, ističe kardiologinja i podsjeća na simptome i na postupanje ukoliko se zateknemo u blizini osobe kojoj je pozlilo.

-Toplinski udar obično nastaje pri izravnom izlaganju suncu. Najčešći simptomi i znakovi su: umor, glavobolja, nesvjestica, žeđ, mučnina, prekomjerno znojenje, tamni koncentrirani urin. Svakako je potrebno da se osoba skloni sa sunca i legne u hlad, ili rashlađeni prostor.

Pomažu mokre plahte i ručnici koji se koriste kao hladni oblog, kao i polijevanje i tuširanje hladnijom vodom. Dobro je piti tekućinu (najbolje vodu) i pozvati liječnika. Pri ovakvim stanjima se često daju infuzije. Toplinski udar se može razviti zbog izlaganja visokim temparaturama.

Nekad je dovoljno samo nekoliko minuta izloženosti, no duga razdoblja vrućine znaju biti opasnija. Simptomi su: povišena temperatura, vruća crvena i suha koža, ubrzan puls, otežano disanje, mučnina, povraćanje, vrtoglavica, promjene svijesti i ponašanja, nesvjestica.

Dr. Duška Glavaš, kardiologinja u KBC Split

Tom Dubravec/Cropix/Cropix

Postoje i situacije kada moramo biti izloženi toplini, a u tom slučaju, pomaže uzimanje tekućine tijekom cijelog dana i umivanje. Pri razvoju toplinskog udara, potrebno je odmah rashladiti osobu i dati tekućinu (najbolje vodu ili prirodne sokove), ili infuziju, uz adekvantu liječničku skrb, savjetuje dr. Glavaš, te dodaje da je u svakom slučaju ljeti dobro smanjiti aktivnosti, posebno na otvorenom, uključujući posjet plaži od 10 do 17 sati i držati se hlada.

Svakako nije dobro trčati po suncu oko podne, što na žalost, rade posebno turisti, dugo stajati na vrućini i raditi nagle pokrete, osobito vratom. Dobro je nositi prikladnu, laganu odjeću, obuću i pokrivala za glavu od prirodnih materijala uz izbjegavanje većih psihofizičkih opterećanja.

Treba znati da nekada i dugi boravak u moru može dovesti do pojačana izlaganja suncu, kao i duža vožnja biciklom, motorom, brodom, posebno bez zaštite, što mnogi zanemare. Bolje je plivati više puta pomalo nego odjednom, prilagođeno kondiciji i zdravstvenom stanju, i ne skakati u more nakon što smo se zagrijavali na suncu posebno nakon obilnija obroka, već u more, odnosno vodu ulaziti postupno.

Tonci Plazibat/Cropix

U ovim vrućim danima doktorica Glavaš ističe važnost konzumiranja zdravih namirnica i tekućine u primjerenoj količini i temperaturi, uz laganu mediteransku prehranu, voće, povrće, salate, ribu. Potrebno je izbjegavati prehladna, pretopla, prezačinjena, preslatka, prekalorična jela, sve što je prekomjerno, uz oprez s alkoholnim pićima, energetskim napitcima, kofeinom. Što se tiče klimatizacije, nisu dobre ekstremne temperature, primjerice ako je vani 35 C, a u domu, vozilu, trgovini 18 C. To nikako nije poželjno.

Važno je regulirati temperaturu i ne zadržavati se dugo u tako jako rashlađenim prostorima, jer često i naglo mijenjanje temperature može uzrokovati spazam krvnih žila.

Izlaganje toplini i ekstremima može potaknuti ozbiljne kardiovaskularne posljedice: aritmije, akutni koronarni sindrom, akutni aortni sindrom, emboliju pluća, insuficijenciju srca, poremećaj svijesti, moždani udar, infekcije i to različitim složenim patofiziološkim mehanizmima, uz hemokoncentraciju, hiperkoaguabilnost, dehidraciju, elektrolitski dizbalans i neurohormonske promjene.

- Toplinske varijacije utječu na bolesnike sa visokim, ali i niskim tlakom. Tlak i puls mogu značajno varirati na toplini, o čemu treba voditi računa, posebno kod uzimanja lijekova čije doze pri tome treba prilagoditi. Primjerice tlak na vrućini često pada. Naime, krvne žile se šire, uz pojačano znojenje, tako da ga je poželjno češće mjeriti i eventualno smanjiti doze antihipertenziva, dok od nekih ljekova ljeti više natiču noge antagonisti kalcija, o čemu također treb avoditi računa, upozorava kardiologinja.