Ostali smo malo zbunjeni, kad nas je šibenski glazbeni veteran i priznati hrvatski diskograf, 74-godišnji Siniša Škarica, prije konačnog dogovora za razgovor, zapitao: "Hoćete li me zvati prije ili poslije probe?“
Nismo imali pojma da njegovi legendarni MI-ovci još uvijek redovito vježbaju. U zadnjem desetljeću Šibenčani nerijetko grintaju zbog gubitaka brojnih tvornica, no, zahvaljujući Škarici, mogu se hvaliti "Tvornicom glazbe“.
Tako se zove glazbeno-publicistički uradak, koji gotovo deset godina piše zagrebački Šibenčanin Siniša Škarica. Sinoć je promovirao drugi od tri najavljena toma. Riječ je o više od tisuću stranica, koje vjerno svjedoče o sedamdeset godina trajanja diskografske kuće Croatia Records (bivši Jugoton).
Od prve knjige "Tvornica glazbe — priče iz Dubrave“ prošlo je godinu i pol dana. Novu, drugu, uz autora, promovirali su u Zagrebu direktor Croatia Recordsa Želimir Babogredac i profesor povijesti s Filozofskog fakulteta Hrvoje Klasić, glazbeni kritičar Aleksandar Dragaš, novinar i književnik Miljenko Jergović, te junakinja knjige Josipa Lisac.
Glazbeni ritam davali su Neno Belan, kao nekadašnji član Đavola, i Jurica Pađen iz Aerodroma (jedno vrijeme i Azre, kasnije i Pađen benda).
Zlatno doba diskografije
- Drugi tom "Tvornice glazbe“ nastavlja priču koja je stala u prvom. Prva je knjiga obuhvatila razdoblje od 1947. godine i osnivanja Jugotona do 1969. Nastavak pokriva iduća dva desetljeća. Dakle, od 1970. do 1989. godine. A to je ono doba, koje možemo nazvati zlatnim, kad je riječ o vinilnoj ili klasičnoj diskografiji. Prvi je tom izišao početkom kolovoza 2017. Tada smo se Croatia Records i ja dogovorili da drugi nastavak izađe na tržište do kraja te godine. Najkasnije u proljeće 2018. godine. A sad je proljeće 2019. Znate, ja sam u trenutku izlaska prvog dijela knjige imao napisanu kompletnu priču o Jugotonu, odnosno Croatia Recordsu. Od rađanja diskografije do današnjih dana. No, nakon izlaska prvog toma sam puno toga nadopisao, doradio. Tako da drugi dio ima 575 stranica ili 150 više nego prvi. I to je razumljivo. Ne samo zbog već spomenute činjenice da je to zlatno doba diskografije, već i iz razloga što je to razdoblje bliže mlađim generacijama. Njima je barem u krajičku mozga refleks tih godina. Novog vala, funka… To je područje koje će vjerujem interesirati veći broj publike. Zato je druga knjiga i opsežnija – priča nam Škarica.
Autor, dugogodišnji glavni i odgovorni urednik Croatia Recordsa, u tom vrijednom izdanju, svojevrsnoj biografiji hrvatske i ex-YU diskografije vraća sjećanje i na one, pomalo zaboravljene glazbenike.
- Želim naglasiti da broj redaka, koji je dobio određeni glazbenik, ne određuje i njegov značenje za glazbu toga razdoblja. Svi ti tekstovi imaju određeni povod. To je kompilacija mojih tekstova, pisana za različita izdanja, u različitim prilikama. Ova, kao i prošla knjiga, insistiraju na nekim zaboravljenim imenima. U drugom nastavku postoji poglavlje "U službi glazbe“. U njemu se priča o ljudima, koji su dobili porine, a nisu bili protagonisti sa scene, već ljudi iz pozadine. Poput glazbenih urednika Vojna Kundića, Veljka Despota i Dubravka Majnarića. U sličnim knjigama, koje obrađuju glazbu na leksikonski i enciklopedijski način, takvi se likovi ne bi našli. Kao što, vjerojatno, veliki prostor ne bi bio posvećen Višnji Korbar, koja je u odnosu na Gabi, Terezu bila manje eksponirana. O njoj pričam kao pop-ikoni ili poetesi pop glazbe, koja je više obećavala nego postigla.
Svaka pjesma ima svoju priču
Tu je i Vjekoslav Jutt. Zaboravljena tinejdžerska zvijezda, koji se pojavio na sceni sredinom šezdesetih, kao i Mišo Kovač. No, njegov je sjaj već sredinom sedamdesetih izblijedio. U tom razdoblju sam još bio aktivni glazbenik, kao član grupe MI, koja je 1970. godine izdala prvu ploču. Zato sam o mnogim događajima i imenima pisao gotovo iz prve ruke. Više nego u prvoj knjizi, koja obuhvaća razdoblje moga djetinjstva i rane mladosti, kada sam glazbu više doživljavao kao obožavatelj – govori Siniša.
U nastavku knjige "Tvornica glazbe – priče iz Dubrave" Škarica je odabrao 120 pjesama. Šezdeset za sedamdesete godine i isti broj posvećen osamdesetima.
- Svaka je pjesma priča za sebe. I kraj njih nalazimo sva imena, o kojima su na lapidaran način ispričane priče. Primjerice, Mišo ili Neda Ukraden nisu dobili poseban prostor u drugom dijelu knjige, ali se njihova imena spominju vezano za pjesme, koje su otpjevali – pojašnjava Siniša.
U drugom tomu nije previše redaka pripalo Šibenčanima. Škarica objašnjava i zašto.
- Za priče o Šibenčanima ćete se trebati strpjeti do izlaska trećeg dijela knjige. Tada će se pričati o fenomenu klapa, pa će na red doći Dušan Šarac, Ivo Mikuličin, Maslina… - otkrio je Šibenčanin sa zagrebačkom adresom.
Škaričin glazbeni angažman, međutim, ne završava diskografijom i izdavanjem knjiga. Siniša, kako rekosmo, i dalje vježba, pa i nastupa sa svojim MI-ovcima.
Sprema se i nova pjesma
- Ovoga ljeta nas očekuje nekoliko nastupa. Prvi je 6. srpnja u Trilju na blues festivalu. Tamo ćemo dan prije održati i promociju knjige. Nastupit ćemo i u Šibeniku, 18. srpnja, na Off jazz & blues festivalu. A u vrijeme Dalmatinske šansone vjerojatno ćemo održati i šibensku promociju "Tvornice glazbe“ – najavio je Škarica.
MI-ovci su lani trebali nastupiti baš na "Šansoni“ s pjesmom njihova starog gitarista Mirka Vukšića. No, nastup se, ipak, nije dogodio.
- Zaključili smo da nismo spremni nastupiti s novom pjesmom. No, radimo na tome i vjerujem da ćemo se uskoro pojaviti na festivalu – kaže Škarica.
Siniša će, kao i uvijek, dobar dio ljeta provesti na moru.
- Prvi dio ljeta sam na Korčuli, a od Velike Gospe do početka rujna bit ću tu. U Šibeniku i na Srimi – završio je Škarica.