Međunarodna autorska kreativna konferencija MAKK “, koja se održava online od 23. do 27. studenoga, uvodnim panelom pokušala je odgovoriti je li glazbena industrija u Hrvatskoj preživjela 2020. i kako će proći u 2021. godini.
Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek podsjetila je da je Hrvatska najprije uz pomoć strukovnih udruga pokrenula niz mjera potpore za samostalne umjetnike, a od kraja travnja zauzela se za održavanje kulturnog života kakav je moguć u tim okolnostima.
- Ulažemo u projekte koji rade s manje publike, otvorili smo kazališta, omogućili održavanje koncerata i drugih događanja, preprogramirali sve festivale da se na njima angažiraju hrvatski umjetnici i to će biti preporuka i za sljedeću godinu, istaknula je ministrica te navela i druge mjere poput financijske podrške online kulturi u iznosu od 35 milijuna kuna, da je poduzetnišvo u kulturnim industrijama dobilo osam milijuna kuna, te beskamatni kredit s garancijom države i počekom od godina dana u iznosu od 300 milijuna kuna.
Napomenula je da su u zadnjih nekoliko tjedana pokrenuti ad hoc natječaji za kazalište ples i glazbu, kojima se sufinanciraju produkcijski troškovi koji su veliki, a malo je publike, te projekt s Hrvatske glazbene unije (HGU) "Svirati se mora", u iznosu od pet milijuna kuna. Također sufinanciramo dio koncerata koji ide preko HGU koji su do sada bili potpuno komercijalni, istaknula je ministrica.
U svim tim mjerama suočili smo se problemom manjka podataka i nepostojanja registara licenciranih organizatora, što je otežalo mjere, i naš je prioritet napraviti kvalitetne registre, kazala je Obuljen Koržinek te zaključila da je krizom zaustavljen jedan tip našeg ponašanja u cijelom svijetu i da će se te posljedice osjećati godinama.
Članica HGU Mirela Priselac požalila se da izvođači ne mogu raditi svoj posao, jer im zabrana okupljanja onemogućuje održavanje koncerata.
Granice su se otvorile, počelo predizborno vrijeme, pa smo posumnjali da mjere stožera za neke vrijede, a za druge ne, kazala je Priselac te dodala da Ministarstvo kreira svoje projekte isključivo za samostalne umjetnike koji imaju status preko udruge, dok brojni drugi ostaju izvan njihove brige. Također je kazala da digitalne platforme zarađuju na glazbi, ali da ništa od toga ne stiže do izvođača i autora.
Kritizirala je neke projekte Ministarstva, poput onoga za digitalne projekte, i nazvala ga "autističnim" jer, kako kaže, isključuju cijelu stariju generaciju izvođača.
"Oliver bi bio potpuno isključen! Ministrice ostavili ste nas na cjedilu, jer sve o vama ovisi", kazala je Mirela Priselac te dodala da novi zakon koji je u pripremi ne poznaje izvođače.
Obuljen Koržinek: Nikad nikom nismo okrenuli leđa
- Nismo nikad nikom okrenuli leđa, reagirali smo najbolje što smo mogli, niz mjera smo stavili na raspolaganje umjetnicima, odgovorila je ministrica Obuljen Koržinek i priznala da je dio izvođača popularne glazbe i suvremene urbane glazbe u najtežoj situaciji zbor tehnologije izvedbe.
Sve mjere stožer je donio s nama, a mi u suradnji sa strukovnim udrugama, kazala je ministrica i dodala da je prijedlog zakona u prvom čitanju te da će nakon toga biti prilike za njegove popravke.
Predsjednik Hrvatskog društva skladatelja Mladen Tarbuk kazao je da je situacija poput rendgena pokazala gdje živimo. Kad je sve dobro išlo, nismo razmišljali i svuda je tako.
- U Hrvatskoj ipak imamo neku vrstu socijalne države, za što je još bolji primjer Njemačka. U SAD-u i Britaniji toga nema i stanje je strašno. Imamo Metropolitan orkestar, svjetski fenomen, koji se našao na ulici, a u Velikoj Britaniji 60 posto glazbenika traći drugi posao. Dobro je da smo socijalna država i velika je stvar da se su neke mjere poduzele, tako da smo uspjeli sačuvati veći dio našeg tkiva. To što neki korisnici nisu došli do sredstava rezultat je prije svega toga da nismo znali gdje su, rekao je te dodao da su za razliku od drugih, digitalne platforme zabilježile rast, premda je, kazao je, njihova baza jako mala.
Pokazalo se da živa glazba nema alternativu jer je ona fundamentalno živi prijenos poruke, i mislim da će ljudi pohrliti na koncerte čim se to bude moglo, zaključio je Tarbuk.
Pijanistica Martina Filjak izrazila je zabrinutost da će se kulturna scena, koja se stvarala 25 godina, u kratko vrijeme vratiti "dva koraka nazad" i da je pitanje kad će se opraviti.
Stefanović: Kriza najviše pogodila organizatore "arenskih" koncerata
Organizator koncerata Danko Stefanović kazao je da je kriza najviše pogodila organizatore velikih "arenskih" koncerata te da nitko od njih nije ništa mogao raditi od ožujka ove godine, te da preživljavaju zahvaljujući tome što se bave "još ponečim".
Konferenciju je otvorio osnivač ABBA-e Björn Ulvaeus, odnedavno predsjednik krovne svjetske udruge društava autora i skladatelja CISAC-a, te se zauzeo za prava autora a ne korporacija koja često zadržavaju sredstva za sebe.
Svjetska udruga autora i glazbenika procjenjuje da je tijekom 2019. u svijetu od autorskih glazbenih prava prikupljeno više od 10,1 milijarde dolara. Zbog covida-19 ukupan pad u 2020. iznosit će do 35 posto. Oko 28 posto od ukupnih autorskih glazbenih prava prošle godine stiglo je od koncerata i pozadinske glazbe, a ove godine se u tom području očekuje najviši pad od 70 posto ili oko dvije milijarde dolara. U Hrvatskoj je u taj pad prva tri kvartala iznosio 73 posto, a ukupan pad kolektivnih prava mogao bi iznositi do 25 posto ili gotovo 50 milijuna kuna, podaci su organizatora.