S Europskog prvenstva u powerliftingu za veterane, održanog proteklog vikenda u Budimpešti, hrvatska predstavnica i članica Powerlifting kluba “Šibenik”, Ivana Žonja, vratila se osvojivši zlatnu medalju u kategoriji do 52 kilograma. Prvo je to zlato u povijesti Hrvatske u tom brzorastućem sportu, koji, kazuje nam Ivana, postaje sve popularniji među ženskom populacijom.
Europsku prvakinju uhvatili smo na Baldekinu, ispred teretane-dvorane Orcinus u kojoj trenira – umornu, ali još uvijek prepunu dojmova s natjecanja koje je Šibenik stavilo na europsku kartu kada je powerlifting u pitanju.
– Istina, umorna sam, iscrpljena, malo promukla ali sretna – sa smiješkom će Ivana. Još uvijek mi je ta medalja nestvarna. Kada smo se pripremali za natjecanje, nekako sam se nadala medalji i dobrom rezultatu, ali zlato je izvan svih očekivanja – kazuje nam Šibenčanka koja je za titulu europske prvakinje trebala dignuti 130 kilograma.
Podigla dvaput svoju težinu
– Bila sam cijelo natjecanje u zaostatku od nekoliko bodova za Čehinjom i u posljednjem dizanju izbornik mi je rekao: “Ako digneš 130 kilograma, postat ćeš prvakinja Europe”. Stvarno ne znam odakle mi ta snaga u tom trenutku, ali sam uspjela. Za usporedbu – podigla sam svoju težinu dva i pol puta – kazuje nam Ivana.
Iza Ivanina uspjeha stoji naporan rad i veliko odricanje. Uz powerlifting, Ivana je i profesorica tjelesnog odgoja u Osnovnoj školi Fausta Vrančića te fitness instruktorica.
– Radim dva posla, tu je i obitelj – imala sam i koronu dva tjedna prije natjecanja, puno je odricanja, ali se ono na kraju isplatilo. Za ovo natjecanje morala sam izgubiti 15 kilograma, jer smo prilikom prijave na Europsko prvenstvo procijenili da bi u toj kategoriji do 52 kilograma mogli ostvariti dobar rezultat. Ispostavilo se da je to bila dobra odluka, ali toliko kilograma bilo je zaista teško skinuti – ističe Ivana.
Rekosmo, powerlifting je sport koji je prema svojoj popularnosti u uzlaznoj putanji – sport koji ne poznaje dobnu granicu. Dokaz tome je što su na Europskom prvenstvu nastupile žene u već ozbiljnim godinama.
– Ovo je relativno mlad sport kod nas, ali vani je dosta popularan. Žene koje su bile u Budimpešti su nevjerojatne. Kategorije Master 3 i Master 4, dakle žene od 60, odnosno 70 i više godina – dizale su i po 70 kilograma. Nevjerojatni rezultati – kazuje nam Ivana, koja je, zanimljivo, prije negoli je otkrila ljubav prema powerliftingu trenirala gimnastiku, ali i – balet.
– Cijeli život sam u sportu i ta šipka mi je postala opsesija. Trenirala sam dugo gimnastiku, bila sam i tu također uspješna, a nakon fakulteta plesala sam balet. Ja sam vam poprilično nepredvidljiva osoba, ali eto, u powerliftingu sam se napokon pronašla – sa smiješkom će simpatična Ivana.
Hrvatska priča
Njezin uspjeh, rekli bismo, tipična je hrvatska sportska priča – u kojoj se iz jako skromnih uvjeta postižu fenomenalni rezultati. Powerlifting klub “Šibenik” nema svoje prostorije za treninge – jedno vrijeme, Ivana je tako trenirala u podrumu jedne kuće na Vidicima.
– Zvali smo taj podrum “jazbina” – bio je to prostor, onako, skroman u kojem se moglo trenirati, ali da je bio na nekoj razini i nije. U Klubu inače imamo tri aktivna natjecatelja, a taj zajednički prostor u kojem bi trenirali još uvijek nam nije osiguran. U međuvremenu, treniramo ovdje na Baldekinu, u Orcinusa i dobro nam je. Nama stvarno ne treba hotel s pet zvjezdica, imamo svoju opremu, treba nam tek prostorija gdje možemo postaviti stalke za utege i to je to – skromno će Ivana.
Sljedeći cilj je odlazak na Svjetsko prvenstvo u Mongoliji – ali prije toga Ivana će odraditi i nekoliko natjecanja u Hrvatskoj.
– Imamo uskoro natjecanje u Zadru, a želja mi je nastupiti i na Svjetskom prvenstvu. To će biti financijski zahtjevno jer nam naš Savez ne može pokriti sve troškove. Željela bih im zahvaliti na podršci i opremi koju smo dobili, Orcinusu, Powerlifting klubu “Šibenik” te izborniku Josipu Toriću – svi oni su pomogli da medalja stigne u Šibenik – zaključila je Ivana.