Zbogom kaljuži i grbama: na Šubićevac stiže moderni hibridni travnjak! Doznali smo koliko će koštati te kada bi radovi mogli biti završeni

Hrvatski nogometni savez je u suradnji s UEFA-om, kroz njezin program HatTrick, osigurao dvadesetak milijuna kuna za četiri nova hibridna terena koji će nakon završetka sezone biti postavljeni na Poljudu, u Velikoj Gorici, Varaždinu i na šibenskom stadionu na Šubićevcu. Iz Saveza su najavili kako će izgraditi i umjetne travnjake u krajevima Hrvatske gdje to još nije učinjeno. U tu kvotu ne spada Šibenik, budući da je na Šubićevcu već izgrađeno igralište s umjetnom travom.

Izgradnja hibridnih terena je bitan projekt, jer takvi tereni napravljeni 2018. godine bitno su unaprijedili kvalitetu nogometa. Do sada se HNL na hibridnim terenima igrao na Rujevici, Maksimiru, Koprivnici, Kranjčevićevoj, Puli,...

Da će igranje po neravnom travnjaku, blatu i lokvama, što je bio čest na Šubićevcu, odnosno u nenogometnim uvjetima na koje su se nerijetko žalili i Šibenčani, ali i njihovi gosti, od jeseni biti stvar prošlosti potvrdio nam je Jure Zoričić, predsjednik Uprave HNK Šibenik:

- Mi smo aplicirali na taj projekt i ide se u izgradnju hibridnog terena na Šubićevcu. Razgovarali smo u klubu o toj opciji i 'prelomili' da idemo u tu investiciju. Riječ je o ulaganju koje moramo napraviti, a procijenili smo kako je ovo jedinstvena prilika jer HNS nudi sufinanciranje izgradnje hibridnog terena. Da se sada nismo ukrcali na ovaj vlak, tko zna kada bismo došli na red- kazao je Zoričić.

U HNS-u predviđaju da će postavljanje svakog od travnjaka stajati pet milijuna kuna, što se podudara s iznosima koji su koštali Rijeku kada je na Rujevici radila hibridni travnjak. Prema informacijama koje smo dobili iz Rijeke na glavnom travnjaku Rujevice priprema (drenaža, odvodnja i navodnjavanje) i postavljanje rola s hibridnom kombinacijom koštale su između 650 i 700 tisuća eura. Na Rujevici se radilo od nule, a ako su podslojevi riješeni, a najčešće jesu budući da su istovjetni i kod prave trave, hibridni travnjak stoji do 250 tisuća eura.

Kako sada stvari stoje i na Šubićevcu će se raditi od nule. U tom slučaju pripremni radovi bi mogli koštati između milijun i milijun i po kuna. U klubu sa Šubićevca se nadaju kako će u njihovom finaciranju sudjelovati i Grad Šibenik, budući se radi o kapitalnom ulaganju u stadion koji je još 22 godine pod koncesijom novih vlasnika HNK Šibenik.

Odluče li se doista na radove od nule, Šibenčanima bi problem mogla predstavljati činjenica što u tom slučaju izgradnja traje oko tri mjeseca. Budući da aktualna sezona 1.HNL završava 22. svibnja, jasno je da bi u toj varijatni radovi na Šubićevcu debelo zakoračili u narednu sezonu. Druga opcija je da se odrade sve predradnje što se tiče drenaže, pa da se samo postave već spremne role hibridne trave. Na takvim terenima moglo bi se igrati već za desetak dana

Inače, hibrdni travnjaci su kombinacija umjetne i prave trave. U doba najslabije vegetacije, znači u siječnju, veljači i prosincu taj je omjer otprilike 70-30 u korist prave trave, dok u doba pune vegetacije taj omjer raste i do 90-10 u korist prave trave.

Osim što se na hibridnim travnjacima više neće vidjeti slika kada nakon klizećeg starta na terenu ostane trag od uklizavanja ili da se iskopa busen trave, riječ je o travnjacima koji su puno izdržljiviji od onih s umjetnom travom:

- Prema informacijama kojima raspolažem, vijek trajanja hibridnog travnjaka je između pet i sedam godina. Što se održavanja tiče, trošak je praktički isti kao i kod 'običnog' travnjaka, a postoje periodi kada se usađuje nova trava i kada se travnjak treba sačuvati. Međutim, prednost je što se 'hibrid' može kudikamo više ekspolatirati, naravno uz pravilno održavanje i korištenje- veli Zoričić, koji nam je otkrio kako je plan travu sa Šubićevca prebaciti u Crnicu, kako bi se i na Ljubici moglo što više trenirati na kvalitetnijoj podlozi.

Prema dostupnim podacima, učinkovitost hibridnih terena je najveća u kišnih razdobljima. Mnogi klubovi su upravo ovom podlogom riješili svoje probleme, a možda je najpoznatiji primjer milnaskog stadiona Giuseppe Meazza na kojemu igraju Milan i Inter. Do 2015. godine po pet puta tijekom sezone su se mijenjali dijelovi travnjaka koji je često bio ocjenjivan najgorim u Italiji, a onda su uveli kombinaciju prirodne i umjetne trave, pa riješili sve probleme. Kažu da po sezoni bez problema može izdržati 70 utakmica, odnosno da ih je koštao 230 tisuća eura.

Kamo sreće da i travnjak na Šubićevcu za koji mjesec riješi probleme u stilu San Sira.