Četrdesetak posto nogometaša HT Prve HNL čine stranci.
Prema podacima Transfermarkta čak 126 od 308 nogometaša u elitnom rangu hrvatskog nogometa su strani državljani (40,9 posto).
Po ovom kriteriju od klubova prednjače Šibenik sa 55,2 posto stranaca u svom igračkom kadru i Gorica sa 53,3 posto. Više od polovice stranih nogometaša u kadru ima i Lokomotiva, 51,3 posto, a taj zagrebački klub ujedno i predvodi sve klubove po broju stranih nogometaša. Ima ih čak 20. Na granici je točno Istra 1961, 50 posto kadra pulskog prvoligaša su stranci.
Zanimljivo je kako je Hajduk u ovoj kategoriji u donjem dijelu ljestvice, na tek osmom mjestu. Među igračima „bijelih” je 36,7 posto stranih nogometaša, odnosno na Poljudu ih je točno za prvu jedanaestoricu (premda formalno nedostaje vratar).
Kako imenu kluba i dolikuje čast hrvatskog nogometa u elitnom razredu brani Hrvatski dragovoljac. Nekadašnji hrvatski Athletic Bilbao u svojim redovima ima samo trojicu stranaca, odnosno tek 9,1 posto klupskog igračkog kadra čine stranci. Manji postotak stranaca od Hajduka ima još samo Slaven Belupo.
Prema propozicijama natjecanja HT Prve HNL dopušten je nastup šest igrača stranih državljana na utakmici (ne smatra se da je igrač nastupio ako se našao u zapisniku, a nije ušao u igru). Stranim državljanima se po propozicijama ne smatraju igrači koji imaju dvojno državljanstvo i državljani članica EU i Europskog ekonomskog prostora.
Poplava stranaca u HNL-u dogodila se poslije srebra Hrvatske na Svjetskom prvenstvu u Rusiji 2018. godine. Nakon posljednjeg Mundijala mnogi su „otkrili” Hrvatsku (nogometnu ligu), vide je kao odskočnu dasku u svojim karijerama. Pritom nije nikakav problem broj stranaca u elitnom rangu hrvatskog nogometa, koliko u njihovoj (ne)kvaliteti odnosno u tome u kolikoj mjeri igrači koji kvalitetom ne mogu (puno) doprinijeti dizanju ukupne razine kvalitete lige još i zatvaraju šanse domaćim talentima.
Čast iznimkama, ali klase ili vrhunski talenti su među njima ipak izuzeci od pravila. Uostalom to primjerice donekle pokazuje i ljestvica strijelaca. Doduše, lider Rijekin Josip Drmić je povremeni švicarski reprezentativac, ali je i hrvatskih korijena. Slijede ga Marko Livaja (Hajduk), Marko Dabro (Lokomotiva), Marin Jakoliš (Šibenik), a tek na diobi petog mjesta uz Diona Drena Belju (Istra 1961) je njegov klupski suigrač Hassane Bande iz Burkine Faso.
Po vrijednosti igrača na Transfermarktu najskuplji stranac lige je tek peti najskuplji igrač HNL-a ukupno, Arijan Ademi (Dinamo - 8,5 milijuna eura). Skuplji su od njega Dominik Livaković, Luka Ivanušec, Mislav Oršić i Bruno Petković.
Prošle sezone je ligaške strijelce predvodio Argentinac Ramon Mierez (Osijek), ali igrači iz takvih velikih nogometnih sila ipak su rijetkost u HNL-u. Stranci u Prvoj HNL stižu iz čak 44 države svijeta, među kojima su i neke nogometno poprilično egzotične poput Haitija, Indije ili Moldavije. Najviše je nogometaša iz regije, iz Bosne i Hercegovine (21, odnosno 16,7 posto svih stranaca), odnosno Albanije (desetorica). Nema stranca do Bosanca i Albanca! Slijede igrači iz Kolumbije, Nigerije, Slovenije, Sjeverne Makedonije, Austrije, Kosova... Zanimljivo, čak šestorica od osam Kolumbijaca koji kruh zarađuju u elitnom razredu hrvatskog nogometa su u Šibeniku. Naravno, zbog vlasničke strukture kluba sa Šubićevca i generalne povezanosti s tom južnoameričkom državom.