U spomen-sobi Ive Brešane održavat će se književne večeri i jutra poezije

Police s knjigama, rukopisi, radni stol i pisaći stroj, fotografije, džemper koji je znao nositi dok je pisao i, možda, zašto ne, njegov hologram oslonjen na malom šanku! Sve će se to naći u spomen-sobi posvećenoj Ivi Brešanu, jednom od najznačajnijih hrvatskih književnika, koji je preminuo početkom siječnja u 81. godini.

Spomen-soba će biti smještena u prizemlju upravne zgrade šibenskog Hrvatskog narodnog kazališta (HNK) gdje je nekada bila kazališna kavana i u kojoj je i Brešan bio redovit gost dok je kao umjetnički voditelj radio u kazalištu, tu dočekao mirovinu, a došao je tu nakon što je godinama bio profesor u šibenskoj gimnaziji.



Ideja o spomen-sobi rodila se ovoga ljeta, kada je Vinko Brešan odlučio gradu Šibeniku donirati bogatu očevu knjižnicu, rukopise, fotografije, plakete, plakate predstava izvođenih u Hrvatskoj i diljem Europe te neke piščeve osobne predmete. U gradskoj upravi prihvatili su taj prijedlog, a u priču se potom uključilo šibensko kazalište koje će, kaže ravnateljica Maja Trlaja, biti nositelj projekta Brešanove spomen-sobe.

- Čim je Vinko Brešan najavio Gradu Šibeniku kako bi donirao ostavštinu svoga oca, posjetili smo piščevu radnu sobu u njihovu stanu na Šubićevcu. Puno je tu vrijedne građe koju još moramo pregledati, puno stvari koje ćemo vjerojatno tek otkriti. Tu su i brojni plakati kazališnih predstava koje su se izvodile ne samo u Hrvatskoj, zatim Brešanove nagrade, priznanja, plakete… Sve će to naći svoje mjesto u memorijalnoj sobi, no građa će biti predstavljena i multimedijalno, a namjera nam je prije svega da taj prostor bude živ, polivalentan i da se u njemu održavaju različiti kulturni događaji koji bi privlačili Šibenčane, turiste, naše goste s Međunarodnog dječjeg festivala – govori Trlaja.
Projekt uređenja Brešanove spomen-sobe pripremaju šibenski arhitekti Marko Paić i Ivana Lozić te njihov arhitektonski studio "25,4 mm“.

Živi prostor

- Sve je još u fazi idejnog projekta. Riječ je o malom prostoru od 50-ak metara četvornih koji zamišljamo kao platformu za razne događaje, književne i glazbene večeri, jutra poezije, promocije i slično. Ukratko, sve što je izravno i neizravno vezano uz Ivu Brešana i književnost. Tu sobu vidimo kao živ i pulsirajući prostor koji bi trebao zvati i privlačiti posjetitelje. Prostor jest malen, ali je velika zadaća pred nama. Tu bi bio i jedan šankić, ali ne da to postane kafić. U malom prostoru teško je predstaviti svu piščevu ostavštinu, pa je zato važna i multimedija i suvremena tehnologija da se tu, među ostalim, mogu pogledati i neke Brešanove drame – objašnjava Paić, koji je s cijelom pričom i obiteljski povezan, budući da su njegov djed i Brešanova majka bili brat i sestra.



Koliko će pak uređenje Brešanove spomen-sobe koštati, u ovom trenutku u šibenskom kazalištu nisu mogli reći. Trlaja ipak ističe kako će novac za taj projekt tražiti i od Ministarstva kulture.

Brešanov svibanj

- Radimo sada intenzivno na tome jer sve moramo prijaviti do 14. rujna, do kada je otvoren javni poziv Ministarstva za financiranje javnih potreba u kulturi. Do tada ćemo imati i procjenu troškova – kazala je Trlaja te dodala kako se nada da bi radovi na uređenju i opremanju spomen-sobe mogli početi već početkom iduće godine te da bi do ljeta mogla biti i otvorena. Ili, možda čak do svibnja, mjeseca u kojem je Brešan rođen i kada bi se u Šibeniku trebali održati Brešanovi dani. Manifestacija je to koju je pokrenuo redatelj, prevoditelj i Brešanov prijatelj Pero Mioč, a u njezinu organizaciju uključili su se i Gradska knjižnica "Juraj Šižgorić“ te kazalište.

- Planiramo da se Brešanov svibanj obilježi dvodnevnim simpozijem na koji će biti pozvano šest predavača, a bit će izvedene i dvije Brešanove predstave: jedna u izvedbi gostujućeg kazališta, a druga bi bila jedna njegova do sada neizvedena drama u produkciji šibenskog HNK, ali za sada ne mogu više o tomu ništa reći. Svakako, bilo bi sjajno ako bismo do tada imali uređenu i Brešanovu memorijalnu sobu – zaključila je Trlaja.