Za šibensku Gradsku knjižnicu Juraj Šižgorić protekla je godina bila više negoli uspješna. Nizom programa ova se kulturna ustanova uključila u obilježavanje 950 godina Šibenika, pa gotovo da i nije bilo događaja koji je organizirala ili je bio održan u knjižnici, a da nije bio u znaku tog jubileja. Ravnatelj Vilijam Lakić osobito ističe plodnu nakladničku aktivnost, budući da je knjižnica objavila čak pet novih naslova.
– Sve knjige koje smo izdali 2016. godine u naslovu imaju Šibenik i bave se šibenskim temama. U suradnji sa Šibenskom biskupijom izdali smo "Zbornik o biskupu Ćirilu Baniću“, a riječ je o knjizi koja donosi radove sa znanstvenog skupa posvećenom tom šibenskom biskupu od 1951. do 1961. godine, a koji je bio održan 2011. godine. Tu je i knjiga našeg sugrađanina Gojka Huljeva „Živija mi, Šibeniče!“ koju je knjižnica objavila zajedno s Maticom hrvatskom Šibenik. Veliki projekt u prošloj godini bila nam je i knjiga Šime Tome Peričića "Prinosi povijesti gospodarstva Šibenika i njegova područja do 1940. godine“. To je vrlo opsežno izdanje gdje autor, koji je stručnjak za ekonomsku povijest Dalmacije, na oko 400 stranica detaljno obrađuje povijest gospodarskih prilika i razvoja Šibenika i šibenskog kraja, uključujući i otoke. Peričić će svoju knjigu skromno okarakterizirao kao prilozi povijesti gospodarstva, a riječ je zaista o velikom i značajnom izdanju za Šibenik – ističe Lakić.
– Izdali smo knjigu Ivice Poljička "Povijesna jezgra Šibenika“ i to u suradnji sa šibenskim Veleučilišta. Knjiga govori o propadanju i revitalizaciji šibenske gradske jezgre. To je područje urbane sociologije, upravo ono čime se Poljičak bavi. Prošlu godinu završili smo tiskanjem knjige Milivoja Zenića "Šibenik – srcem i umom“. To su njegovi tekstovi i članci u kojima se bavim temama iz šibenske kulturne povijesti. Neki su objavljeni po časopisima, a u knjizi se nalaze i Milivojevi govori s otvorenja nekih manifestacija, događaja, skupova, s komemoracija i slično. Tu ćemo knjigu, jer mislimo da je tako najbolje s obzirom na Milivojevu ulogu u šibenskom i hrvatskom knjižničarstvu, predstaviti sredinom veljače kada je dan naše knjižnice – kazao je Lakić. No, 950 obljetnica Šibenika nije bila jedini jubilej koji lani obilježila šibenska knjižnica. Lakić tako ističe 150 godina od osnutka Narodne slavljanske čitaonice u Šibeniku, ali i 50 godina Dječjeg odjela. Tomu valja pridodati i obilježavanje 400 godina od tiskanja Vrančićevih Novih strojeva, obljetnicu koju je i UNESCO stavio na svoj popis prošlogodišnjih važnih kulturnih događaja. Zbog svega toga i Mjesec hrvatske knjige, najznačajnija manifestacija koja promiče knjigu i čitanje, svečano je otvorena upravo u Šibeniku. Uz predstavnike Ministarstva kulture, na otvorenju su bili i svi važniji lokalni političari, a takav prizor baš se i ne viđa u knjižnici.
S likom i djelom Fausta Vrančića, šibenska knjižnica bavit će se i u novoj 2017. godini. Povod je, objašnjava Lakić, 400 godina od smrti poznatog šibenskog humanista. U prvoj polovici godine Šibenčani će tako moći vidjeti veliku izložbu o Faustovom životu i radu ostvarenu u suradnji s Tehničkim muzejom iz Zagreba, a knjižnica će objaviti i dvije njegove knjige.
– Riječ je zapravo o pretiscima. Prva je Vrančićeva "Logika“, djelo koje je napisano na latinskom, ali naše izdanje donosi i hrvatski prijevod. Objavit ćemo i pretisak njegove "kršćanske etike“, također s prijevodom na hrvatskom jeziku. Tim dvjema knjigama i izložbom, naša će knjižnica obilježiti 400. obljetnicu Vrančićeve smrti – zaključio je Lakić.
Dovoljno novca za nove knjige
Šibenska knjižnica ima oko 6 000 članova i taj se broj ustalio zadnjih nekoliko godina. S obzirom na veličinu knjižnice i samog grada to je nešto više od hrvatskog prosjeka. Tomu pridonosi i činjenica da knjižnica redovito nabavlja nove naslove i prati interese svoji korisnika.
– Lani su nam Grad Šibenik i Ministarstvo kulture zajedno dali 820 000 kuna za nabavu novih knjiga i zadovoljni smo tim iznosom. Uostalom, to je naša osnovna djelatnost. Grad Šibenik je, moram to reći, među rijetkim u Hrvatskoj koji poštu reciprocitet, pa izdvoji jednako novca koliko dade ministarstvo – kazao je Lakić.