Poslastica za djecu: neprežaljeni Špiro Guberina pripovijeda priču o sloniću Babaru u projektu udruge ‘Mala opera‘

Ima nas dosta koji smo zahvalni što i ovih dana možemo čuti i vidjeti glas i stas dragoga nam škovacina, strikana Joze u "Velome mistu". Uzrečica "Muke mi ježove" zaživjela bi od prilike do prilike u proteklih 40 godina barem koliko i Meštrova "Neću politiku u svoju butigu".

Špiro Guberina je, baš kao i Boris Dvornik, u gotovo svakoj svojoj ulozi nosio timbar toga naglaska, u biti sasvim svoga. Pitajte današnje 50-godišnjake i često će vam istaknuti Strikana kao najdražeg lika "Velog mista". To je zato što su ga onda gledali kao djeca, a djeca reagiraju na Guberinu i danas. To Talijani imaju s Totoom, Francuzi s Fernandelom i Tatijem, a Englezi s Peterom Sellersom.

Naravno da je to zbog specifična Špirova lika koji kao da je ispao iz Disneyjeve radionice. Guberina je izgledao kao personificirana verzija Šilje, samo što je uz to imao glas kakav Disney nije imao na raspolaganju. Pamti to starija televizijska publika koja ga je gledala u ulogama od Očenašeka do Špire Špule. Taj glas sad sa svojom djecom možete poslušati "online" i u "Priči o sloniću Babaru", glazbenoj priči u kojoj je Špiro Guberina pripovjedač.

Pisana za klavir i pripovjedača, ova glazbena priča iz pera francuskog skladatelja Francisa Poulenca (1899. - 1963.) klasik je glazbenog opusa za djecu. Nastala je prema istoimenoj slikovnici Jeana de Brunhoffa, pod naslovom "Dogodovštine slonića Babara" (Histoire de Babar le Petit Elephant, 1931.), koja je postigla planetarni uspjeh i od slonića stvorila prvu francusku i međunarodnu zvijezdu za djecu.

PRVI SUSRET S KLASIČNOM GLAZBOM

Priču o sloniću navodno je smislila De Brunhoffova supruga Cecile, uspavljujući njome djecu. Ona pripovijeda o sloniću čiju su majku ulovili lovci, dok je mali Babar uspio pobjeći. U bijegu napušta džunglu i stiže u veliki grad, odakle se kasnije vraća, donijevši sa sobom svakakva velegradska čudesa. U slonovskoj kraljevini taman je umro stari kralj jer se najeo otrovnih gljiva, pa je Babar sa svojom zapanjujućom prtljagom izabran za novog slonovskog suverena. Oženio se za svoju rodicu, s kojom je dobio malo krdo djece i živjeli su dugo i sretno učeći ih vrijednim lekcijama.

Kao "Priča o sloniću Babaru" svoju je hrvatsku praizvedbu imala 2008. godine i od tada je Udruga "Mala opera", kao jedini izvođač, neprekinuto izvodi. Program je osmišljen s ciljem sjedinjavanja raznih vidova umjetnosti - ovdje su to glazba, slika i riječi - u skladu s odgojno-obrazovnim metodama namijenjenim uzrastu djece vrtićke dobi i osnovnih škola. Naime, priča ima velik odgojni potencijal, s puno toplih i nježnih obiteljskih i univerzalnih vrijednosti kao što su suosjećanje, velikodušnost, društvena osjetljivost, ali i upornost i spremnost za usvajanjem novih znanja.

Izvorni autori i izvođači ovog programa su Danijela Petrić (klavir) i Zdenko Niessner (pripovjedač), ali su projekt s Guberinom realizirali relativno nedavno uz potporu Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba i Grada Splita.

Petrić i Niessner unutar udruge "Mala opera" i inače okupljaju glazbenike i glazbene pedagoge u svrhu razvitka glazbene umjetnosti, pri čemu je težište upravo na glazbenoj produkciji za djecu, tj. na upoznavanju djece s glazbenom umjetnošću, tako da prvi susret najmlađe publike s klasičnom glazbom bude zabavan, blizak i interaktivan.

Online verzija popularne glazbene priče i slikovnice je upravo to i dostupna je na YouTube kanalu i na Facebook stranici Udruge "Mala opera" (https://www.facebook.com/malaoperazagreb).