Konačno! Šibenik se odužio svom velikom sugrađaninu Ivi Brešanu. U preuređenom foajeu kazališta jučer je, na književnikov 85. rođendan, svečano otvorena Brešanova spomen-soba.
Četiri godine je bila obećavana i najavljena vrlo brzo nakon Brešanove smrti u siječnju 2017. godine, ali je sve ostajalo slovo na papiru dok se posla ozbiljnije nije prihvatio sadašnji ravnatelj HNK u Šibeniku Jakov Bilić. Nedostatak novca i korona donekle su usporili njegove planove, ali su izazovu da život velikog književnika smjeste u jednu malu sobu sada uspješno odgovorili autori uređenja šibenski arhitekti Marko Paić, Ivana Lozić i Iva Cukrov iz Arhitektonskog studija 25, 4 mm u suradnji s grafičkim dizajnerom Antom Filipovićem Grčićem, dok je novinarka i književnica Grozdana Cvitan kopala po arhivima i građi u potrazi za Brešanovom bibliografijom.
- Ponosan sam što nam nije treblo nekoliko stoljeća da otkrijemo još jednog Fausta Vrančića. Ova Brešanova spomen-soba slika je njegova doba i našeg Šibenika. Nismo je radili kao spomenik Ivi Brešanu ili sebi, nego za one koji će doći i uživati u svakom Brešanovom slovu i zarezu – kazao je Bilić.
Brešanov sin, redatelj Vinko Brešan, koji se svečanosti otvorenja pridružio preko Skypea, budući da zbog nedavne operacije kuka nije mogao doputovati u Šibenik, očevu je radnu sobu i veliku biblioteku, donirao gradu Šibeniku još prije četiri godine, a ideja tadašnje uprave šibenskog teatra bila je da se prostor u prizemlju uprave zgrade, gdje se svojedobno nalazila kazališna kavana, preuredi u Brešanovu sobu. Ispostavilo se, međutim, da to nije predviđeno projektom obnove kazališta, pa je potragu za novim prostorom Bilić kasnije presjekao odlučivši da je foaje u kojem je Brešan godinama vodio okrugle stolova Međunarodnog dječjeg festivala posve odgovarajuće mjesto. Ipak, pod uvjetom da ostane prostor gdje će se održavati i drugi, manji kulturni događaji. Istovremeno prostor se nije smio pregrađivati, a nije se smjelo intervenirati u strop niti u pod. Unatoč tim ograničenjima, rezultat je više nego dojmljiv.
- Moj je otac rođen 27. svibnja, ali je uvijek vjerovao da je to loš datum za njega. Tog datuma umro je njegov otac, a 27. svibnja je pokopao i majku. Iskreno mi je žao što ne mogu biti u Šibeniku, ali hvala svima koji su sudjelovali u stvaranju ove spomen-sobe – kazao je Vinko Brešan ne propuštajući primjetiti kako je, eto i samo otvorenje u Brešanovom stilu.
Šank koji je, rekao je Vinko, u priči o njegovu ocu važan koliko i radna soba, sada je samo izložen, ali ne i dovršen, a kada to bude napravljeno obećao je da će za tim šanku popiti čašicu rakije s Bilićem i Brešanovim dugogodišnjim prijateljem i redateljem Perom Miočem.
Ivo Brešan bio je "noćna ptica", jer je pisao noću, pa je na počinak odlazio kada se većina njegovih sugrađana budila, a aludirajući na njegov noćni rad, prostor je obojen crnim tonovima, a rasvjeta prigušena. Na policama smještenim na jedom od zidova foajea mjesto su našle gotovo sve knjige iz njegove kućne biblioteke, među kojima su i mnoge s posvetom Brešanu i potpisima drugih književnika.
- Sada kada smo došli do kraja i sve završili, mogu reći da smo zadovoljni. Cijeli prostor je u tamnim bojama, ali ima jednu toplinu. Sada je tu Brešan i na sve što se tu bude događalo, ići ćemo Brešanu u goste – kazala je Ivana Lozić.
Ulaskom u foaje posjetitelji će tako dočekati mnoštvo informacija i crtica iz Brešanova profesionalnog i književnog života, a uz knjige koje će s moći uzimati s polica, listati i čitati, na istom zidu je i velika Brešanova fotografija. Dio lica prekriven je ladicama s karticama i podacima o njegovim dramama, romanima, pripovijetkama, scenarijima... Ladice se mogu izvlačiti čime se postiže i svojevrsna karikaturalnost Brešanova portreta. Namjerno, reći će autori uređenja spomen-sobe, jer se time željela istaknuti književnikova sklonost humoru i ironiji. U posebnoj niši smješteni su stari Brešanov pisaći stol, lampa i pisaći stroj na kojem je dugo vremena, prije stolnog, a kasnije i prijenosog računala, pisao.
Velika pozornost posvećena je multimediji, pa će svi koji to požele moći će čitati, slušati i gledati Brešanove intervjue, predstave i filmovi za koje je pisao scenarije. Ukratko, u Brešanovoj sobi s književnikom će se moći družiti pet minuta, ali i pet sati.
Osim foajea, u koncept memorijalne sobe uključen je i mali bar, sada nazvan Brešan Bar u kojem na zidovima vise brojne fotografije i izvorni kazališni plakati Brešanovih predstava, ali i Badelova šljivica koja je, nije tajna, sve do početka 90-ih bila omiljena književnikova "žestica". Zaokruženost ovoj priči dala je još jedna velika Brešanova fotografija, simboličnog naziva Odlazak. Postavljena je na stubištu na izlazu iz spomen-sobe, upravo na mjestu gdje ju je šibenski fotograf Valentino Dražić-Celić svojedobno snimio.
Pogled u radionicu velikog majstora
Uz gradonačelnika Šibenika Željka Burića, na svečanosti otvorenja Brešanove sobe u šibenskom teatru bio je i državni tajnik u Ministarstvu kulture, Šibenčanin Ivica Poljičak te izaslanik predsjednika Zorana Milanovića Zdravko Zima koji je, među ostalim, priznao kako je veliki poštovatelj Brešanova djela.
- Govoriti o Brešanu u Šibeniku vrlo je nezahvalno. To je kao da bacam sol u more. Zato ću govoriti iz vlastita rakursa. Bio sam na praizvedbi Hamleta u Mrduši Donjoj, predstavi koja je imala efekt atomske bombe, koju smo doživjeli kao katarzu... Postojao je i neformalni klub prijatelja Mrduše gdje smo se natjecali tko će više puta gledati tu predstavu. Neki su govorili da će propašću komunizma propasti i Ivo Brešan, ali na sreću nije, a zahvaljujući Brešanu i Šibeniku je, uz Zagreb, bio književni centar. Zato je važno otvaranje ove spomen-sobe kako bi se javnost izbliza upoznala s radionicom velikog majstora – zaključio je Zima.
