Prije deset godina, na svoj 160. rođendan Šibenska narodna glazba nastupala je u zagrebačkom "Lisinskome", a ovaj put, povodom 170. obljetnice, središnji slavljenički koncert orkestar priređuje 28. lipnja u Šibeniku na Tvrđavi sv. Mihovila.
Najbolje pozornice za najbolji puhački sastav, barem tako o svojoj glazbi razmišljaju Šibenčani, naraštajima srođeni s jednim od najdugovječnijih naših orkestara koji je u svome trajanju kroz tri stoljeća održao čak 12 i pol tisuća koncertnih nastupa, svirao državnim poglavarima i uspješno predstavljao zemlju i Šibenik na inozemnim smotrama i natjecanjima.
Otkako je oglašen školski raspust, 55 glazbara, većinom školaraca pripadaju nikom drugom doli Glazbi, maestru Damiru Marušiću i "tesanju" na svakodnevnim probama da bi ambiciozno osmišljen koncert, kakav priliči svečarima i njihovim mogućnostima sljedećeg četvrtka bio spektakl kakvim ga je zamislio umjetnički voditelj ŠNG-a.
Najteži zadatak
Poznavajući Glazbu i dosadašnji rad ovoga samozatajnog, karizmatičnog perfekcionista, neumornog radnika za dirigentskim pultom i notnim papirom, nema nikakvog razloga da tako ne bude i na najljepšoj pozornici Jadrana, gdje je ŠNG prvi put nastupi lani, na večeri posvećenoj obljetnici maestra Dušana Šarca. U cijeloj njegovoj karijeri priznaje Marušić izbjegavajući "prvo lice jednine" kada god uzmogne, ovaj koncert drugi mu je najteži zadatak. Prvi je bio prirediti program zajedničkoga cjelovečernjeg nastupa ŠNG-a i Arsena Dedića u Šibeniku 2010., kada ga je Arsen, govori maestro, ostavio u neobranom grožđu prepuštajući mu s punim povjerenjem na volju izbor skladbi iz njegova opusa, toliko opsežnog da oduzima dah.Bila je to međutim, izvrsna berba, potvrdilo se ne samo u burnom aplauzu i pozivima na bis kojima je publika nagradila izvođače, nego i u kasnijem iskrenom Arsenovu priznanju Marušiću i Glazbi, izrečenom i pred ovim novinarom za vrijeme opuštenog druženja u Domu Glazbe poslije koncerta.
- Odlučio sam da izvedemo ono najbolje što se danas nudi za puhačke orkestre i posegnuo najviše za filmskom glazbom, uz projekcije filmskih sekvenci u pozadini orkestra i dobru rasvjetu, tako da obećavam spektakularan doživljaj, glazbeni i vizualni - objašnjava maestro. Ističe da je bilo vrlo teško osmisliti zanimljiv komercijalni, istodobno kvalitetan program u trajanju od sat i pol čistog muziciranja, publici za užitak i opuštanje, a opet da je naslonjen na impresivnu tradiciju ŠNG-a. Koncert doduše, u nazivu ne nosi epitet "filmskog", no dogodilo se da ima dosta brojeva iz globalno uspješnih filmova. Za filmskom glazbom posežu danas filharmonije i simfonijski orkestri, riječ je o trendu, tako da će ŠNG izvesti temu Nina Rote iz "Kuma", zatim "Flashdancea", pjesme nezaboravne Mary Poppins i drugu filmsku glazbenu beletristiku.
'Jedrima oko svijeta'
Jedan dio koncerta, nastavlja Marušić, posvećen je Arsenu Dediću, najznamenitijem glazbaru i 80. obljetnici njegova rođenja te je za tu prigodu odabrao temu iz dokumentarnog serijala "Jedrima oko svijeta" "neizlječivog Šibenčanina" koji bi s time sigurno bio zadovoljan da je živ, uvjeren je maestro. Otkrio nam je kako će započeti koncert na Sv. Mihovilu: iz mraka će orkestar svirati apokaliptičnog "Zaratustru" Richarda Straussa, što je tema i Kubrickova filma "2001: Odiseja u svemiru", a prva numera je upravo romantičarska, arsenovski pomalo i sjetna glazba "Jedrima oko svijeta", uklopljena u ambijent tvrđave, ljeta, mora i jahta u šibenskom portu pod njom.
Glazba uvijek promovira i ostale šibenske glazbenike, što neće izostati ni ovaj put, u interpretacijama skladba Stinga, Bee Geesa, Pink Floyda, "Bijelog dugmeta"... Nino Nimac i Stipe Skenderović, dvojica gitarista predstavit će se izvedbama besmrtnog rock standarda Shine You crazy diamond u pratnji orkestra, a razlijegat će se tvrđavom i Santanina "Samba pa ti", opet s karakterističnim gitarskim solom. Vojo Marković, pjevač i basist otpjevat će "Feeling good" iz "bondova" Casino Royala, Mario Huljev podsjetit će na "Bijelo dugme" uspješnicom "Sanjao sam noćas da te nemam", a Nera Gojanović izvest će "An vie en rose" Edit Piaff, u aranžmanu koji je proslavio Grace Jones. Nije zaboravljeno ni "Kolo", još jedan glazbeni ponos Šibenika, te će se u završnoj skladbi orkestru pridružiti desetorica njegovih muških pjevača, napominje Marušić, a za prateće vokale zadužene su publici šibenskoj publici dobro poznate Iris Huljev Milošević i Danijela Prpić. Sve ostalo, jer ima toga još, maestro Marušić s pravom ostavlja neka ostane iznenađenjem, u očekivanju ispunjenog gledališta i uspješnog koncerta, kakav zaslužuju Glazba i vjerna šibenska publika.
Ples na žici
- Zanimljiv je podatak, izdvaja, da je u sadašnjem sastavu Glazbe samo deset muzičara koji su bili u orkestru prije 10 godina, kada se obilježavala 160. godišnjica. To samo svjedoči o živosti orkestra i naraštajima koji ga popunjavaju dajući mu život i neumitne uspone i padove - kaže Marušić i dopunjuje još jednom dojmljivom brojkom. To je čak 300 gostujućih glazbenika izvan Šibenika koji su u radosti muziciranja surađivali sa ŠNG-om otkako je Marušić preuzeo dirigentsku palicu i umjetničko vodstvo 2001., a deset godina poslije postao je i laureat Nagrade Grada Šibenika za izuzetan doprinos glazbenoj kulturi.- Bilo je to točno na "onaj" dan, 11. rujna 2001., kada su srušeni njujorški blizanci - blago se nasmijao uz moj dodatak da otada svijet kakav smo poznavali više nije isti, jednako tako i Šibenska narodna glazba. "Limeni, pleh ton" zamijenjen je sviračkim stilom suvremenoga puhačkog orkestra, ljestvica je podignuta visoko i više nema povratka. Neizbježno pitanje umjetničkom voditelju, naročito u jeku priprema za ovako zahtjevan nastup bilo je o radu s amaterima, koji pored glazbe imaju i drugih obveza.
-To je vječiti ples po žici, samo što nemaš zaštitnu mrežu! - uspoređuje Marušić slikovito i odmah objašnjava da se profesionalnim glazbenicima uvijek može odbiti od plaće, no amateri su nešto drugo.
Možemo i puno više
Možda upravo zbog nedostatka te "zaštitne mreže" Marušić i Glazba imali su dvogodišnju stanku, kada je vođenje orkestra preuzeo maestro Čićerić iz Solina, kao privremeno rješenje, da bi Marušić nedavno opet stao za dirigentski pult orkestra koji mu je toliko pri srcu. Dotakli smo se teme o kojoj ovaj rogist sa zagrebačkom diplomom i dirigent sa studijem završenim na jazz akademiji u Grazu, nerado govori. No, ipak ovoliko:- Ja sam na neki način prije 17 godina izabrao ŠNG, prije nego obrnuto, svjestan velikog potencijala koji ima taj orkestar. Naravno, kao dirigent, po "defaultu" moram biti nezadovoljan i uvijek govorim da publiku ne zanima je li netko amater ili profesionalac, budući da cijelom svijetu poznata glazba, poput teme iz "Kuma" mora biti dobro odsvirana, pogotovo kada je riječ o toliko eksponiranom orkestru kao što je ŠNG u koji su uprte oči publike i javnosti. To je jednostavno, ma koliko amaterima bilo mukotrpno, obrazlaže maestro i dodaje da je sinergija između njega i orkestra opet ona kakva je uvijek bila. Nastavio je tamo gdje su zastali, a Glazba, ona i u najboljem izdanju može dati još puno više i nitko ga u tome ne može razuvjeriti!
Živim kada dirigiram!
Manje je poznato da je Damir Marušić, također bivši dirigent Puhačkog orkestra HRM-a u Splitu, rođeni Šibenčanin, gdje je živio do treće godine. Još otada pamti zvukove glazbe iz stare Muzičke škole preko puta Starog pazara, gdje je živio, a na istom je mjestu već godinama sjedište Šibenske narodne glazbe, podsjeća na tu podudarnost. Odrastao je u Zadru - po majci je s Molata - a Šibenik ga je privukao kao grad po njegovoj mjeri i tu je spustio sidro.
- Glazbarima sam rekao sljedeće kada sam došao za maestra: "Znate kuhati, znate pametno piti i veseliti se, samo što zajedno moramo učiniti da svirate onako kako stvarno možete!"
Sve o čemu sam govorio ispunilo se, premda su i neki u Glazbi pomišljali da nisam pri sebi. I snimanje CD-a, i Svjetsko prvenstvo s visokim uspjehom, i nastup u "Lisinskom", kao jedino amatersko društvo u povijesti koncertne dvorane... Uspjeli smo vjerujem, iskjučivo zajednički, a to se vidi i među Šibenčanima, jako ponosnim na svoju Glazbu, zatim po odnosu gradske uprave...
Nema grada s ulicom nazvanom po nekom orkestru, nastavlja, no Šibenik ima Ulicu Šibenske narodne glazbe, a mene u gradu primjerice, oslovljavaju s maestro. Marušić to spominje ne da uzdigne sebe, nego da dodatno ilustrira koliko Šibenčani cijene i vole Glazbu. Jer, vodio je on orkestre i u Kaštelima primjerice, ravnao je i puhačkim sastavom HRM-a, no nigdje na ulici nije bio "maestro", napominje o stvarima koje u Šibeniku možda i ne primjećujemo, uzimajući ih zdravo za gotovo.
- Dirigiranje sam odabrao za nastavak svoga poziva u glazbi kada sam osvijestio da je orkestar najsavršeniji instrument na kojem se može svirati! - kaže maestro kojemu je glazbena klasika uvijek bila pretijesno područje, premda je bio vrstan, nagrađivan instrumentalist na rogu, najzahtjevnijem puhačkom instrumentu. -Ocijenio sam da sam postigao vlastiti vrhunac i nisam pogriješio: živim kada dirigiram!
Hobotnica
pečena
na suncu
Odrastajući u bliskoj vezi s djedom Molaćanom, ribolovcem i pasioniranim kuharom, Damir Marušić i sam je krenuo tim tragom utrtim u djetinjstvu. Bakalar sa sipom, sipa s bobom i tko zna što još ne, uglavnom iz mora, na njegovu su kulinarskom repertoaru koji su okusila brojna usta, bez obzira jesu li gostovali na nekoj glazbarskoj fešti, ili na ulici, u prolazu kod kafića˛i Republke Bono, kultnog šibenskog punkta.
Tu se hrana kuha i časti prolaznike nekoliko puta godišnje, a Damir Marušić nije samo šef orkestra, nego i Masterchef Republike Bono potvrđen lani na jednom kulinarskom natjecanju. Ipak, kulinarski vrh vrhova, prava gastronomska perverzija je hobotnica pečena na suncu, pod pekom od tankog bakrenog lima!
-To je bila redovita marenda mene i dida. Hobotnicu bismo izvadili iz vrše ranije ujutro, očistii i položili na jedno posebno ravnu grotu, potom pokrili tom specijalnom pekom. I otišli bismo pritresti mriže, naditi parangale, salpati sve to natrag u more - taman dok nije gotova kada sunce ojača. Trebalo je iz škafa izvaditi samo još malo ulja i mrvu papra..., govori maestro poneseno o najboljoj hobotnici koja se može kušati!