"Trajni sukob s Nečastivim: Ivo Brešan" naziv je nove knjige novinarke, urednice i književnice Grozdane Cvitan objavljene u nakladi Hrvatskog narodnog kazališta (HNK) u Šibeniku promocija koje će se održati u Brešnovoj sobi u petak, 25. veljače u 17 sati.
Povod je peta obljetnica Brešanove smrti, a knjiga je nastala kao plod istraživanja književnikove ostavštine kojom se Cvitan počela baviti pomalo slučajno i prigodno. Naime, kada je šibensko kazalište počelo uređivati memorijalnu sobu posvećenu velikom književniku, a nakon što je Vinko Brešan gradu Šibeniku darovao očevu biblioteku te neke njegove osobne stvari, fotografije, radni stol i pisaći stroj koji je Brešan dugo koristio prije negoli je prešao na računalo, za potrebe postava spomen-sobe trebalo je osmisliti i napisati teksutalni dio.
Tu je zadaću, nakon prvotnih, ali propalih dogovora s drugima, kazalište naposljetku dodijelilo Cvitan koja je u to vrijeme radila i pripremala opsežnu monografiji o šibenskom HNK-u.
- Usred tog posla zamoljena sam da nakratko stanem s monografijom kako bih sudjelovala u tekstualnom oblikovanju Brešanove sobe. Od mene se očekivalo da strukturiram kartice koje će na način starih knjižnica govoriti osnovne podatke o djelu, ali i nešto što bi bio uobličen životopis. Kako se takvim poslom nisam nikad bavila, a ni Hrvatska ne vrvi muzejima posvećenim piscima, dugo sam se mučila sa strukturiranjem materijala u kojem bi, kako su u kazalištu očekivali, bili tekstovi koji mogu poslužiti srednjoškolcima, ali i reći nešto o ostavštini koju je Vinko Brešan ostavio gradu Šibeniku, iz čega je nastala Soba – rekla je Cvitan u nedavnom intervjuu za Šibenski list.
Više od pola godine bavila se tako književnikovom ostavštinom, proučavala i čitala Brešana i o Brešanu, a podaci su se, kaže, gomilali te prerasli potrebe "kartica" koje je trbala napisati za spomen-sobu. Došla je i do gotovo senzacionalnih otkrića te nije bilo druge nego napisati knjigu.
Jedno od takvih otkrića je i posljednje Brešanovo dramsko djelo, napisano pod kraj života. Ta je činjenica intrigantna i zbog toga jer je Brešan prestao pisati drame početkom 90-ih te je do kraja života objavljivao samo prozu: romane i pripovijetke. Riječ je o otočnoj farsi "Republika Rosamaris" koju je Brešan, koliko se god nevjerojatno činilo, očito zamislio kao mjuzikl, a Cvitan misli i da je drama vjerojatno nastala kao plod razgovora s Tončijem Huljićem.
- U tekstu je na desetak mjesta naslovima označeno gdje bi došli songovi. To je vrlo duhovito i aktualno djelo koje se odnosi na rasprodaju obale, posebice otoka – navodi Cvitan, no još zanimljivijim smatra neobjavljeni roman Venera i Proleter koji tvrdi nema puno veze s istoimenom objavljenom pripovijetkom.
Brešanovo stvaralaštvo Cvitan u svojoj knjizi prati po naslovima i godinama pojavljivanja u tisku, a donosi i kraći pregled Brešanovih eseja i scenarija te njegova razmišljanja o vlastitom stvaralaštvu i stvaralaštvu uopće.
"Trajni sukob s Nečastivim: Ivo Brešan" predstavit će Martina Petranović s Odsjeka za povijest hrvatskog kazališta HAZU-a te Miranda Levanat-Peričić s Odjela za kroatistiku Sveučilišta u Zadru. Autor naslovnice knjige je hrvatski slikar i akademik Zlatko Keser, a grafički dizajn potpisuje šibenski dizajner Ante Filipović Grčić.