Muzej grada Šibenika svoju je izložbenu djelatnost u novoj 2020. godini otvorio izložbom bosanskohercegovačkog slikara iz Livna Gabriela Jurkića (1886. - 1974.) pod nazivom “Umjetnik – crta – posvećenje”.
Jurkić je, kako ističe autorica izložbe i teksta pratećeg kataloga Željka Markov, jedan od osebujnijih predstavnika simbolizma i secesije u Bosni i Hercegovini, a njegovo slikarstvo ostavilo je traga i u hrvatskoj likovnoj umjetnosti.
Šibenskoj publici sada su prvi put predstavljeni crteži ovog umjetnika iz njegove velike zbirke od 6000 crteža, skica i krokija koje je nakon smrti, oporučno ostavio franjevačkom samostanu u Livnu u kojem je, zajedno sa suprugom, živio od 1956. godine i gdje je imao i svoj atelje. Danas se Jurkićevi radovi čuvaju u Franjevačkom muzeju i galeriji Gorica u Livnu, a na šibenskoj izložbi predstavljena su 52 crteža koji su izabrani među 200 njegovih radova s izložbe koja je 2007. godine održana u Livnu.
Slobodniji segment
– Crtački opus Gabriela Jurkića temeljna je podloga njegova slikarstva, a ujedno predstavlja znatno slobodniji i ekspresivniji segment njegova stvaralačkog opusa. Za izložbu u Šibeniku pretežno su izabrana djela iz ranije Jurkićeve umjetničke faze. To su djela iz 1906. godine, kada je primio prve umjetničke poduke u privatnoj umjetničkoj školi, kod Mencija Klementa Crnčića i Bele Čikoša, Privremenoj višoj školi za umjetnost i obrt u Zagrebu, potom portreti i studije akta s bečke akademije, skice animalne tematike, veduta i prirode. Pri odabiru djela za ovu izložbu namjera je bila prikazati bar mali dio širokog dijapazona njegova tematskog interesa – istaknula je Markov koja je još od prvih dana kada je počela raditi u Franjevačkom muzeju bila impresionirana količinom likovnog materijala, ali i umjetnikovih bilješki koje se čuvaju u tom muzeju.
”Osjeća se ekspresija”
-Publika je navikla na Jurkića kao slikara pejzaža, a sada će se susresti s Jurkićem portretistom, dokumentaristom i crtačem. Iako je poznat kao slikar klasične opredijeljenosti, upravo crtački segment njegova stvaralaštva predočuje nam drugačiju sliku o njemu. Crtačka dionica prikazuje onu drugu stranu umjetnikove osobnosti: njegov slobodniji, neposredniji likovni duktus koji je izgubljen u njegovim realističkim impresijama u kasnijoj slikarskoj fazi - kazala je Markov.
O toj drugoj strani iste umjetničke osobnosti, govori i kustosica šibenske izložbe Anita Travčić.
– U njegovu crtežu osjeća se ekspresija koja je možda manje vidljiva na njegovim platnima. Unatoč tomu, mekoća linije, koja prati njegove portrete, prikaze prirode i životinja, i dalje dolazi do izraza. Jurkić je dosta bio pod utjecajima religije pa se ta duhovnost osjeti u njegovim crtežima, a pogotovo u slikama prirode koje odišu mirom i kontemplacijom – kazuje Travčić i dodaje kako ju je stvaralaštvo ovog bosanskohercegovačkog slikara privuklo još tijekom studija povijesti umjetnosti.
– Gabriel Jurkić je moja osobna tiha patnja iz studentskih dana, a na vratima ureda mi je plakat njegove izložbe koju su Klovićevi dvori organizirali još 2000. godine. Ovo je idealna prilika da se njegov rad prikaže i šibenskoj publici. Na izložbi prevladavaju portreti osoba, uglavnom, iz umjetnikova života. Čest motiv mu je supruga Štefa, a slikao je često i prijatelja i književnika fra Eugena Matića, s kojim je živio u samostanu u Livnu, vodio intenzivnu prepisku o umjetnosti, stvaralaštvu – kazala je Travčić.
Gabriel Jurkić, rođeni Livnjak, nakon osnovne škole u rodnom gradu, školovanje nastavlja u Sarajevu gdje upisuje najprije trgovačku, a zatim i građevinsku školu koju napušta da bi se posvetio slikanju.
Nakon Zagreba otišao u Beč
– U Zagrebu je upisao Privemenu školu za umjetnost i obrt, a 1908. godine u Beču upisuje likovnu akademiju gdje je odmah prebačen na četvrtu godinu studija. U svom umjetničkom opredjeljenju uglavnom je slikao bosanskohercegovački krajolik, vedute raznih gradova, portrete, a u historijskom ciklusu posvetio se bosanskoj povijesti – zaključila je Travčić.
Izložba Jurkićevih crteža u Muzeju grada Šibenika bit će otvorena do 31. siječnja.
Uskoro i u Kninu
Zbirku crteža Gabriela Jurkića iz fundusa Franjevačkog muzeja i galerije Gorica u Livnu, u još većem obujmu negoli je ona predstavljena u Muzeju grada Šibenika, skoro će vidjeti i kninska publika u organizaciji Kninskog muzeja.
No, Šibenčani ipak neće ostati uskraćeni u tomu da se još bolje upoznaju s opusom ovog bosanskohercegovačkog slikara. Ravnatelj šibenskog muzeja Željko Krnčević najavljuje novu akciju u povodu ovogodišnje Noći muzeja. Naime, Muzej grada Šibenika kao dio programa te manifestacije do sada je redovito organizirao i besplatne izlete po arheološkim lokalitetima šibenskog kraja. Ove godine prijeći će se šibenske, pa i hrvatske granice.
– U Noći muzeja organiziramo cjelodnevni izlet u Livno i posjet Franjevačkom muzeju i galeriji Gorica. Svi zainteresirani već se sada mogu javiti u naš muzej kako bismo mogli organizirati taj posjet – kazao je Krnčević.