Autorski projekt „1917. – 2017.“ kustosa Sergeja Serova nastao je nakon što se on krajem 2016. godine obratio najistaknutijim svjetskim grafičkim dizajnerima s prijedlogom da mu „grubim jezikom plakata“ daju osobnu ocjenu onoga što se dogodilo u Rusiji prije sto godina. Nakon Moskve, a prije Njemačke, Velike Britanije, Češke, Crne Gore i SAD-a, 49 radova ekskluzivno stiže u Šibenik, gdje će biti prikazani na izložbi u sklopu 5. FALIŠ-a.
Najavljuju to organizatori šibenskog FALIŠ-a koji će se održati od 6. do 9. rujna, ali će svoje prošireno izdanje ove godine imati na još jedan, peti dan i to 5. rujna u Betini. Autorskoi projekt Sergeja Serova uklapa se u temu ovogodišnjeg FALIŠ-a, a to je „100 godina Oktobarske revolucije“.
Sergej Serov je predsjednik Moskovskoga međunarodnog bijenala grafičkog dizajna „Golden Bee“, potpredsjednik Akademije grafičkoga dizajna, profesor i predstojnik katedre Škole dizajna RANHiGS.
Idejni je začetnik projekta "1917.-2017.". Istovremeno je raspisao i objavio otvoreni međunarodni natječaj koji se načelno provodio bez ideološke tendencije, bez navođenja bilo kakvih smjernica, prosudbi ili opredjeljenja koja bi se mogla postaviti u njegov naziv. Svatko je zasebno mogao odlučiti kako protumačiti "svemirski potres": kao polet u budućnost ili najveću tragediju ruske i svjetske povijesti?
Konceptualni je sadržaj projekta bio označen tek godinama u logotipu, a projekt se realizirao u okviru programa Moskovskoga međunarodnoga bijenala grafičkog dizajna „Golden Bee 13“.
Projekt „1917. – 2017.“ organiziran je kao slobodna rasprava koja se odvija uz pomoć živopisnih sredstava suvremenoga plakata, naglašavaju organizatori FALI-a.
Na plakatima projekta „1917. – 2017.“ prikazan je najširi raspon vizualnih iskaza. Nije zanemariva ni činjenica da su umjetničke slike već po svojoj prirodi višeznačne i višeslojne. Sve u svemu, pokazalo se da većina dizajnera i umjetnika iz najrazličitijih zemalja, negativno doživljavaju i revoluciju 1917. godine i samog V. I. Lenjina.
Prema istraživanju „Slike stogodišnjice revolucije u Rusiji i svijetu“ tek 4 posto radova iz Rusije i 8 posto iz drugih zemalja daju pozitivnu ocjenu revolucije. Istovremeno joj 72 posto plakata iz Rusije i 57 iz drugih zemalja daje ocjenu koju autori istraživanja svode na stav: „Revolucija je užas“.
Evo što je o svemu izjavio Sergej Serov:
-Kao što vidimo, broj revolucionarnih romantika u ruskom je društvu dvostruko manji nego u inozemstvu, no i tamo ih je začuđujuće malo. Ukoliko plakat u poopćenom obliku izražava duh vremena, onda je projekt „1917. – 2017.“ pokazao da idejama minulog stoljeća koje su potresle svijet nema povratka u 21. stoljeću.“
U pozivnome dijelu projekta sudjelovalo je više od 70 najistaknutijih svjetskih grafičkih dizajnera iz 30 zemalja. Na otvoreni natječaj bilo je predano više od 1500 radova iz 50 zemalja.
Odabrano je 100 radova koji su ušli u izložbu bijenala „Zlatna pčela 13“, kao i 500 radova koji će biti dio mogućih budućih izložbi.
Na izložbi u Šibeniku će se moći vidjeti i radovi svjetski uvaženih dizajnera, među kojima su: Majid Abbasi iz Irana, Peter Bankov iz Rusije, odnosno Češke, Lex Drewinski iz Njemačke, Milton Glaser i Mirko Ilić iz SAD-a, Elmer Sosa iz Meksika, Péter Pócs iz Mađarske...