Šibenska katedrala svetog Jakova, UNESCO-ov spomenik kulture, već je pet godina u rukama stručnjaka, konzervatora i restauratora Hrvatskog restauratorskog zavoda. Toliko, naime, traju radovi na čišćenju unutrašnjosti katedrale i njezina kamenog oplošja, a nakon što je ovogodišnja kampanja počela u lipnju te je završila prije desetak dana, za što je Ministarstvo kulture dalo 800.000 kuna, do sada obavljeni radovi predstavljeni su in situ, u samoj katedrali.
Koordinatorica radova, arhitektica Ana Škevin Mikulandra iz Hrvatskog restauratorskog zavoda, ističe kako je riječ o složenom i zahtjevnom poslu na kojem je bio angažiran velik broj stručnjaka. Do sada je, reći će, očišćeno oplošje gotovo polovice unutrašnjosti katedrale, uključujući i potrebne istražne radove te konzervatorske i restauratorske zahvate.
– Radovi na katedrali počeli su 2013. godine, a prethodili su im istražni radovi. Za sada smo odradili svetište, to jest kompletan prezbiterij, zatim južni i sjeverni bočni brod, a za sljedeću godinu, jer radovi će još potrajati, ali u ovom trenutku ne možemo reći koliko jer sve ovisi o sredstvima i složenosti zahvata, planiramo nastavak radova na sjevernom brodu. Poseban izazov bit će središnji brod s obzirom na to da će tu trebati doći velika skela kako bi se dosegnula potrebna visina, jer se moraju omogućiti nesmetani radovi te istodobno sigurno korištenje katedrale. Cijelo smo se vrijeme tim rukovodili, jer je katedrala pod velikim pritiskom turista, a također je važno da se liturgijska služba može normalno odvijati, kako je to bilo svih ovih pet godina. Moram istaknuti da smo uvijek imali veliku pomoć Šibenske biskupije i Konzervatorskog odjela u Šibeniku, koji nadzire radove – kazala je Škevin Mikulandra.
Novo lice kamenog oplošja, očišćenog od naslaga svakojake nečistoće, zadržalo je svoju prirodnu patinu pa ne bliješti neprirodnom bjelinom. Također, sanirana su brojna oštećenja koja, dodaje Škevin Mikulandra, često nisu ni vidljiva dok se s kamenom ne nađete "oči u oči“.
– I danas, kada uđete u katedralu, možete vidjeti cementne fuge između kamena. One su nastale tijekom velike intervencije na katedrali u 19. stoljeću za vrijeme Austrije. Sada smo ih uklanjali ručno, posebnim klesarskim alatima kako se kamen ne bi oštetio. To su spori radovi, jer u tome morate biti pažljivi i temeljiti. Slijedili smo recepture prihvaćene u konzervatorskom poslu i tu smo radili s vapnenim mortovima, koji bojom i tonalitetom odgovaraju izvornim dijelovima koje smo našli u dubljim slojevima fuga – rekla je Škevin Mikulandra.
Dodala je kako se na katedrali paralelno provodi seizmički i statički monitoring, a u tijeku je i modeliranje nosive konstrukcije koja se radi na zagrebačkom Građevinskom fakultetu. Također, u dosadašnjem zahvatu sanirane su i sve vanjske fuge na brodovima, uključujući i kupolu. Na katedralu su vraćene i skulpture Navještenja, ali ne izvorne, koje su također obnovljene, nego njihove replike.