U šibenskim hotelima AM Adria Park danas završava 19. Mediteranski sajam zdrave prehrane, ljekovitog bilja i zelenog poduzetništva prvi put od utemeljenja preseljen izvan Dubrovnika.
Proizvode hrvatskog agrara u predvorju konferencijskog centra hotela Ivan izložilo je 30-tak OPG-ova, zbog epidemioloških mjera triput manje nego inače.
U sklopu četverodnevnog sajma sastao se Odbor za poljoprivredu Sabora RH na čelu s predsjednicom Marijanom Petir raspravljajući o reformskoj europskoj Strategiji od polja do stola i kratkim lancima opskrbe svježom, domaćom hranom, što je naročito aktualno otkako je izbila pandemija koronavirusa.
I Nacionalni plan oporavka i otpornosti uključuje 616 milijuna vrijedna ulaganja u logističko distributivne centre za voće i povrće, te unaprjeđenje sustava doniranja hrane s usmjerenjem na jačanje produktivnosti i konkurentnosti domaćih proizvođača, informacija je iz Ministarstva poljoprivrede.
Dobre vijesti proizvođačima i prerađivačima u poljoprivredi stižu iz HBOR-a, područnog ureda za Dalmaciju. Program COVID-ruralni razvoj predviđen je za financiranje tekuće likvidnosti, s kamatom od 0,5 posto na pet godina i s počekom 12 mjeseci. Mnogima je korona kriza otežala život i poslovanje, a to je dobrodošla pomoć iz europskih fondova.
Vedran Kraljević, rođenjem Šibenčanin s dubrovačkom adresom, utemeljitelj i voditelj sajma naročito se zalaže za sustav kratkog lanca opskrbe, o čemu je i govorio tijekom zasjedanja saborskog Odbora za poljoprivredu. Sajam i Ruralni parlament Hrvatske organizira društvo Dubrovnik Sun d.o.o, uz suorganizaciju Šibensko-kninske županije, Grada Šibenika, HGK – Županijske komore Šibenik, Županijske komore Dubrovnik te partnera sajma Hrvatske mreže za ruralni razvoj.
-Malim agrarnim proizvođačima treba pomoći da se razviju i finacijski ojačaju ne u gigante, nego barem u srednje jake poljoprivrednike. S time dolazi i veće uvažavanje; možda je ružno reći i čuti, no u životu i poslovanju je tako, ističe Kraljević, inače dugogodišnji poduzetnik.
Kaže da se sada upravo inkubiraju ti manji proizvođači koji doduše teško da mogu odgovoriti zahtjevima kratkog lanca opskrbe 'od polja do stola' primjerice hotelijerima, no mogli bi sigurno ako se udruže i kao proizvođačka asocijacija izađu na tržište. To je jedini način da se izbjegnu udaljena, vanjska tržišta u opskrbi i zaštiti nacionalni interes.
Hotelijeri su svakodnevno na tenderima, veliki proizvođači u stanju su dosta oboriti cijene u nabavi, no pitanje je kakvoće namirnica koja tako dolazi na stol prostrt za turista u Hrvatskoj.
Želimo okrenuti stvar i postići da se prvo afirmira domaća proizvodnja s visokom dodanom vrijednošću, da se osigura realizacija proizvoda obiteljskih gospodarstava i njihova održivost. Svakako, treba to regulirati zakonom i to će se dogoditi, a na konstataciju da se poljoprivrednici nerado udružuju, što je nažalost, istina, odgovaram da će to uskoro ići, jer će pronaći svoj interes, uvjeren je Vedran Kraljević.
Kraljević, kako naglašava, ima 40 godina iskustva, budući da je bio jedan od prvih, ako ne i prvi vlasnik trgovine zdrave hrane u zemlji, kada i nije bilo certificirane biološke proizvodnje, te jako dobro zna što treba malom poduzetniku u agraru. Nažalost, zbog inertnosti države u proteklim godinama mnoga su sela opustjela.
Moglo se ranije, no rekao bih da nikad nije kasno; mi poduzetnici stalno trebamo 'kljucati' administraciji i tražiti brza i povoljna rješenja koja guraju naprijed ne jedino poslovanje nego i društvo općenito, zaključuje Kraljević.
Mediteranski sajam, najveći u zemlji toga tipa, smije se voditelj, postao je punoljetan, i sada može gdje ga je volja. Naravno, Šibenik je kao rodni Kraljevićev grad prirodna destinacija za prvi izlet sajma koji je prethodio svim sličnim u zemlji, no to nipošto ne znači napuštanje Dubrovnika, nego širenje. Na jugu zemlje ubuduće bi se održavao proljetni sajam, njegovo jesensko izdanje bilo bi u Šibeniku, u hotelskom kompleksu AM Adria Park, a u pregovorima su i sa Zagrebom.
Naša je misija pomagati malim poljoprivrednicima i obrtnicima općenito, a Sajmu su već nekoliko godina pridružena i zasjedanja saborskog Odbora za poljoprivredu i Ruralni parlament s edukativnim radionicama, navodi Kraljević. Svi se rado vezuju za velike i moćne, nastavlja, a za male se puno ne haje, te ja stalno imam na umu onu talijansku da bez malenog nema ni velikog i sjećam se kako mi je i samome bilo teško kada sam probijao led s trgovinom organske hrane i zaduživao se, poput ostalih, kreditima s enormnim kamatama.
-Hrvatska u tom pogledu ima golem potencijal i proizvodnja organske hrane može sačuvati, dapače i unaprijediti ruralni prostor omogućujući pristojnu egzistenciju proizvođačima. Bila bi prava šteta da se s pravim projektima ne iskoristi znatan novac europskih fondova koji dobrim, održivim projektima stoji na raspolaganju, zaključio je Vedran Kraljević.
