Koliko života ima u jednoj žlici mora? Ne bilo kojeg, nego onoga u Kanalu svetog Ante na ulazu u koji se smjestila Tvrđava svetog Nikole, jedina gradska pomorska utvrda i drugi šibenski spomenik na UNESCO-ovoj Listi zaštićene svjetske kulturne baštine.
Priča je to o nevjerojatnom bogatstvu planktona na području gdje se miješaju Krka i more, a otkrit će je Šibenčanima i turistima posjetiteljski centar, svojevrsna recepcija svih budućih popratnih sadržaja i posjeta na ovaj UNESCO-ov spomenik koji bi, ako ovaj put bude sreće, trebao biti otvoren do kraja godine, odnosno najkasnije u proljeće iduće godine.
Centar je smješten u jednom od objekata bivše vojarne Minerska na samom početku popularne šetnice kroz Kanal svetog Ante u značajnom krajobrazu Kanal-Luka i dio je tzv. buffer, tj. zaštitne kontaktne zone Tvrđave svetog Nikole, u kojoj također vlada poseban režim gradnje i upravljanja te je sastavni dio zaštite i upravljanja samom tvrđavom koje je povjereno županijskoj Javnoj ustanovi "Priroda".
Kafić s terasom
U sastavu posjetiteljskog centra, u kojem će izdvojeno mjesto u prezentaciji imati upravo Tvrđava svetog Nikole, a bit će ispričane i druge zanimljive priče o raznolikoj i jedinstvenoj flori i fauni te geomorfološkom nasljeđu područja u kojem se dodiruju rijeka i more, nalazi se još i kafić s terasom te sanitarni čvor za posjetitelje. Svi su ti sadržaji smješteni u preuređenim postojećim objektima, a tu su i dječje igralište na otvorenom te amfiteatar predviđen za edukaciju i školu u prirodi.
Riječ je o europskom projektu vrijednom ukupno 26 milijuna kuna, a radovi na izgradnji centra nazvanog Dodir rijeke i mora počeli su 2019. godine, taman na pragu korone. Zbog toga je bilo zastoja i kašnjenja u radovima, no radnici su s gradilišta otišli odavno. Svoje su obavili, a posjetiteljski centar, gledan izvana, odavno izgleda završen. Ali, nije. Zapelo je u nabavi opreme.
Natječaj za opremanje raspisan je već četvrti put, a ravnateljica "Prirode" Anita Babačić Ajduk nada se da je ovo i posljednji put.
- Pristigle su nam sada dvije ponude, a do kraja mjeseca trebali bismo izabrati ponuđača. Slijedi rok za žalbe i nadam se da ćemo u svibnju imati potpisan ugovor. Zbog natječaja koji smo četiri puta ponavljali, dovršetak projekta usporen je za gotovo godinu dana. Riječ je o investiciji vrijednoj šest milijuna kuna, a prvi natječaj morali smo poništiti jer je zbog korone došlo do rasta cijena, pa je ponuda bila skuplja od predviđenog troškovnika. Zato smo morali odustati i od nekih svojih ideja, a jedan natječaj nam je propao jer je bio tehnički neispravan, tj. oprema koja se nudila nije bila u skladu s onim što se tražilo. Sve je to frustrirajuće, ali se nadam da ćemo sada uspjeti. Ako potpišem ugovor, treba vremena da se sve nabavi i postavi. Netko misli da je to donijeti stolove, stolice i gotovo, ali ovdje se radilo o muzeološkom postavu - ističe Babačić Ajduk.
I zaista, ulazak u glavnu zgradu posjetiteljskog centra Dodir rijeke i mora, čak i dok je još neopremljen, daje naslutiti koliko će se zanimljivih stvari tu vidjeti i doživjeti.
Interaktivni monitor
- Predstavit ćemo sve prirodne vrijednosti Šibensko-kninske županije, a naglasak je na Kanalu svetog Ante. Posjetitelji najprije dolaze do info-pulta s velikim interaktivnim monitorom na kojem će biti karta županija i svih zaštićenih i Natura područja. Tu je i suvenirnica, a izdvojeno mjesto imat će Tvrđava svetog Nikole gdje će biti izložena i UNESCO-ova povelja, a bit će moguća i virtualna šetnja tvrđavom. Osim o tvrđavi, pričamo priču i o buffer zoni i ostalim prirodnim i kulturnim vrijednostima u Kanalu, kao što su špilja svetog Ante, dvije torete, tj. kule na ulazu u kanal između kojih je bio lanac koji bi se podizao. Tu su i vrijedni nalazi podvodne arheologije oko Svetog Nikole kao i jedan potopljeni torpedni čamac iz 2. svjetskog rata pronađen u moru ispod vile Moj mir – kazuje Babačić Ajduk, ističući kako nakon što sve to pogledaju, posjetitelji dalje ulaze u pravi izložbeni prostor u kojem će zahvaljujući suvremenoj tehnologiji, audio i video tehnici imati priliku vizualizirati i doživjeti ušće Krke, prostor u kojem se miješaju rijeka i more, slatka i slana voda, te upoznati njihov biljni i životinjski svijet.
Bit će tu i priče o fosilima, izdizanju mora u zadnjem ledenom dobu i nastanku ušća Krke, sve predstavljeno na zanimljiv i popularan, ali znanstveno utemeljen način, ističe Babačić Ajduk.
- Institut za oceanografiju i ribarstvo iz Splita, njihovih 28 znanstvenika je u sklopu EU projekta godinu dana istraživalo ovo područje i u suradnji s Filipom Beusanom iz Zagreba, autorom postava, kreirali priču za prezentaciju.
A jedna od njih bit će i već spomenuta žlica mora i život u njoj.
- Radili smo istraživanja o fitoplanktonskim i zooplanktonskim zajednicama na ovom području i to će biti prikazano u velikom vodenom zidu gdje ćemo imati 3D print planktona, naravno, uvećanih, koji su karakteristični za ušće, a koje je jako bogato tim organizmima. To je i odgovor zašto ovdje imamo školjkaše, jer su oni filtratori i hrane se planktonima. Zbog bogatstva planktona vidljivost u ušću je poprilično loša. Mnogi misle da more nije čisto, ali nije tako, već je to prije svega zbog obilja planktona - objašnjava Babačić Ajduk.
Podmornica za djecu
Jedna od atrakcija u izložbenom prostoru bit će i podmornica za djecu u koju će moći igrati igrice tematski vezane za Kanal svetog Ante. Bit će tu i crvena knjiga s predstavljenim ugroženim vrstama, a dio postava govorit će i o problemu zagađenja podvodnom bukom, pa će se posjetitelji, kada stave slušalice na uši, na trenutak naći u koži morskih sisavaca, jer će čuti buku od one "tihe" koju stvara motor "tomos 4" do razarajućeg udarnog topa koji nastaje pri podvodnim naftnim istraživanjima. Virtualnim naočalama moći će se zaroniti u boćatu vodu Kanala. Kada zavire u sve priče tog dijela postava, posjetitelji će ući u novi prostor – sobu podmorja koja je uređena kao morsko dno po kojem se hoda i gdje vas, među ostalim, dočekuje sipa, također stanovnik ovog područja te jakobova kapica, jedina školjka koja pliva. Bit će tu i glavatih želvi koje, vjerovali ili ne, ovdje nisu zalutale nego su iz Grčke, gdje polažu jaja, došle odrasti prije negoli se ponovo vrate tamo gdje su se izlegle.
Soba podmorja završava pričom o dupinu i morskom cvjetnicom posidonijom, važnim proizvođačem kisika, mrijestilištem i skloništem za ribe, čime se, simbolički, završava i priča o ušću rijeke i miješanom vodenom sustavu te se izlazi na otvoreno more.
Kat zgrade rezerviran je, najvećim dijelom, za veliku multimedijalnu dvoranu, prvenstveno učionicu za školske ekskurzije, odnosno za djecu od vrtića preko nižih i viših razreda osnovne škole do srednjoškolaca, za koje su razrađeni posebni edukativni programi, tematski, naravno, povezani s prirodnom i kulturnom baštinom Kanala svetog Ante.
No, zabava i edukacija moći će se odvijati i na otvorenom, a u uređenju okoliša zadržat će se neki podsjetnici i na nekadašnju funkciju objekata. Babačić Ajduk navodi kako će biti sačuvan i dio žičane ograde kojom je bio opasan vojni kompleks, a jedan detalj, betonski blok s jugoslavenskom zastavom na kojem će se naći "lonac s paštašutom", ukazivat će kako je u Minerskoj snimljen najgledaniji film suvremene hrvatske kinematografije – Kako je počeo rat na mom otoku šibenskog redatelja Vinka Brešana.
Naći će se tu i brončana maketa Kanala svetog Ante, jer mnogi turisti nemaju osjećaj da se nalaze na ušću rijeke, pa, među ostalim, gledajući Jadriju, pitaju koji je to otok.
Puno je još posla
I dok se čeka opremanje i otvaranje posjetiteljskog centra, pred "Prirodom" je još puno posla.
- Cijelu Minersku dobili smo na upravljanje na temelju idejnog projekta arhitekta Nikole Bašića i trenutačno smo u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost aplicirali za sredstva za izradu glavnog izvedbenog projekta za uređenje hangara, kako bismo dalje mogli tražiti novac iz EU fondova. Gotov je i glavni projekt za objekt koji bi trebao biti gastroprezentacijski centar. Dobili smo i građevinsku dozvolu, a ideja je da ljudi koji bi tu trebali doći na cijeli dan mogu nešto pojesti i to ono što nudi ušće Krke. Čekamo natječaje i za taj projekt - navodi Babačić Ajduk, podsjećajući kako je važan dio posjetiteljskog centra i plan upravljanja Tvrđavom svetog Nikole kako se spomenik ne bi opteretio sadržajima koji se mogu događati upravo u Minerskoj. Prema tom planu, koji je, također izrađen, među ostalim, utvrđeno je i da na Svetom Nikoli u jednom trenutku može biti najviše 800 ljudi čime se štiti sam spomenik, ali i sigurnost posjetitelja, primjerice u slučaju požara i hitne evakuacije.
I sada su u "Prirodi" najviše usredotočeni na završetak posjetiteljskog centra i njegovo otvorenje. I koliko god da joj je žao što se kasni više od godinu dana, Babačić Ajduk ističe kako je najvažnije da je cijeli taj prostor koji je pod višestrukom zaštitom, europskom i svjetskom, ostao u javnoj funkciji te je svima dostupan, premda je bilo nasrtaja mnogih privatnih investitora koji su tu htjeli graditi hotel i razne turističke komplekse, čak i golfski teren na jednom od vidikovaca na šetnici, a slični prijedlozi, kaže, pojavljuju se i dalje, svaki put kada se rade izmjene prostornih planova.