INFRASTRUKTURA

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture OSIGURALO JE EU SREDSTVA ZA REALIZACIJU NIZA PROJEKATA

Piše SD
22. prosinca 2023. - 10:16

Kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. (OPKK) ugovaranjem 85 strateških projekata i ulaganjem 1,97 milijardi eura, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture osiguralo je preduvjete za sigurniji i učinkovitiji promet, razvoj lučke infrastrukture, ekološki gradski prijevoz te dostupnu i cjenovno pristupačnu mobilnost svih građana Hrvatske.

Ekološki prihvatljiv javni gradski prijevoz u gradovima na obali

S ciljem povećanja mobilnosti, smanjenog korištenja osobnih automobila kao i nepovoljnog utjecaja prometa na okoliš, Ministarstvo je realiziralo projekte integracije i unapređenja javnog gradskog prijevoza. U 6 hrvatskih gradova na obali nabavljeno su 242 autobusa: za Split 81, Rijeku 59, Zadar 46, Pulu 16, Dubrovnik 29 i Šibenik 11. Ukupna vrijednost projekata iznosila je 73.246.914 eura, a za provedbu je dodijeljeno 54.355.788 eura bespovratnih sredstava. Zahvaljujući navedenim sredstvima građanima tih gradova osiguran je moderniji i sigurniji, ali i ekološki prihvatljiviji prijevoz autobusima.

Razvoj urbane mobilnosti u Dalmaciju

Urbana mobilnost globalni je problem gradova i jedna od ključnih tema u sektoru prometa. Stoga Ministarstvo surađuje na projektima rekonstrukcije i proširenja najopterećenijih gradskih arterija, vrijednim više od 45 milijuna eura, s Vinkovcima, Šibenikom, Dubrovnikom i Osijekom. Projekt integrirane mobilnosti na području Šibenika, završen u svibnju ove godine, uveo

je mnoge novosti u gradskom prometu, zahvaljujući kojem je parkiralište na središnjem šibenskom trgu Poljana izmješteno u podzemni logistički centar. U tijeku je i provođenje projekta Uvođenje inteligentnih transportnih sustava na funkcionalnom prometnom području grada Splita čija vrijednost iznosi preko 96 milijuna eura

od čega su gotovo 82 milijuna eura bespovratna EU sredstva. Projektom je predviđena upravljačka i informacijsko-komunikacijska nadgradnja klasičnog sustava prometa na području grada Splita, čime će se djelovati na probleme zagušenja prometa, onečišćenja okoliša, snižene razine sigurnosti i kontrole prometa, uz pružanje cjelovitih informacija o prometu.

Strateško ulaganje u prometnice  koje povezuju luke s unutrašnjosti

Povećanje regionalne i lokalne mobilnosti te sigurnosti prometa, ciljevi su brojnih investicija koje su realizirane u proteklom financijskom razdoblju. Nedavnim puštanjem u promet državne ceste DC403, strateški važnog projekta u Primorsko-goranskoj županiji, omogućio se novi prilaz centru grada Rijeke uz smanjenje prometnih gužvi, onečišćenja, buke i vibracija.

Južna Dalmacija teritorijalno je povezana s ostatkom Hrvatske dovršenjem projekta Pelješkog mosta, obilaznice Ston te pristupnih cesta na Pelješcu. Projekt vrijednosti 534.073.786 eura, sufinanciran s gotovo 427 milijuna eura bespovratnih sredstava, preuzeo je najveći dio prometa s Neumskog koridora. Poboljšanje povezanosti naše najjužnije županije realizirano je i kroz projekt rekonstrukcije te dogradnje Zračne luke Dubrovnik koja je provedena u dvije faze između 2014. i 2020. godine, a čija vrijednost je iznosila preko 270 milijuna eura.

Revitalizacija i razvoj morske lučke infrastrukture

Gospodarska samoodrživost hrvatskih otoka te njihov daljnji razvoj moguć je i kontinuiranim ulaganjem u lučku infrastrukturu. Ministarstvo je osiguralo europska sredstva od gotovo 165 milijuna eura te ih investiralo u projekte rekonstrukcije i izgradnje lučke infrastrukture i pristupnih cesta zahvaljujući potpisivanju 25 ugovora u proteklom financijskom razdoblju. Završen je projekt Rekonstrukcije i izgradnje lučke infrastrukture Grad Zadar – Poluotok, koji je obuhvaćao rekonstrukciju Obale kralja Petra Krešimira IV i zaobalnog dijela Liburnske obale.

Nadogradnjom luke Tkon povećan je kapacitet prihvata brodova te kvaliteta i sigurnost linijskog prijevoza na državnim brodskim i brzobrodskim linijama tijekom cijele godine. U tijeku su radovi u luci Sali na Dugom otoku vrijedni 12 milijuna eura, a strateško ulaganje u lučku infrastrukturu vidljivo je i kroz projekt izgradnje novog pristanišnog gata u luci Kaprije za koji je Ministarstvo osiguralo preko 3 milijuna eura iz EU fondova. Na području šibensko-kninske županije, izgradnjom zgrade putničkog terminala na gatu Vrulje, putnicima će se osigurati suvremen i udoban način putovanja tijekom cijele godine.

Investicije u lučku infrastrukturu u proteklom financijskom razdoblju realizirane su i u Splitsko – dalmatinskoj županiji gdje je rekonstruirana i dograđena Obala kneza Domagoja I i II u Gradskoj luci Split. Zahvaljujući projektu vrijednom preko 5,5 milijuna eura proširena je obala te je otvoren novi, komunalno opremljen operativni i pješački koridor, kojim je ujedno osigurana pristupačnost osobama s invaliditetom te osobama smanjene pokretljivosti. Ove godine je potpisan i ugovor za dodjelu bespovratnih sredstava temeljem koje će korisnik sredstava Lučka uprava Split krenuti u izgradnju novog terminala za međunarodni putnički promet. Projekt je vrijedan preko 15,3 milijuna eura.

U srednjodalmatinskoj županiji proveden i projekt Dogradnje vanjskog veza Sućuraj, a na najvećem srednjodalmatinskom otoku, Braču projektom izgradnjom dionice Pučišća – uvala Luka ukupne vrijednosti preko 8 milijuna eura, realizirana je prva faza u rekonstrukciji i izgradnji ceste Supetar - Pučišća - Povlja – Sumartin.

Značajan projekt vrijedan gotovo 11 milijuna eura, a koji je u trenutno u provedbi, je uređenje luke Omiš kojim će se osigurati optimalni uvjeti za obavljanje javnog putničkog pomorskog prometa tijekom cijele godine te uspostaviti nova redovna brodska linija s Postirama na otoku Braču. U tijeku su radovi i na rekonstrukciji pristupne ŽC 6133 luci Soline u Trogiru s ciljem bolje prometne povezanosti otoka Drvenik Veli i Mali s kopnom te radovi na otoku Šolti gdje se gradi pristupna cesta luci Stomorska. U našoj najjužnijoj županiji realizirano je niz projekata izgradnje rekonstrukcije lučke infrastrukture, a jedan od njih je i Rekonstrukcija lukobrana Puntin – luka Korčula provedena s ciljem unapređenja kvalitete javnog pomorskog prijevoza i povećanja sigurnosti putnika na cjelogodišnjim brzobrodskim linijama. Isto tako rekonstrukcijom luke za javni promet u naselju Donje Čelo na Koločepu, omogućeno je pristajanje većim brodovima te je poboljšana kvaliteta linijskog prijevoza.

S ciljem poboljšanja kvalitete linijskog prijevoza na trajektnoj liniji Split - Vela Luka - Ubli (Lastovo) i brzobrodskoj liniji Split - Hvar - Vela Luka - Ubli osigurana su sredstva za premještanje luke iz centra Vele Luke te izgradnju novog pomorsko-putničkog terminala. Projektom vrijednim više od 14 milijuna eura, osigurat će se jačanje kapaciteta u obalnom linijskom prometu te povećanje protočnosti luke, kao i pristajanje većih brodova.

Investicija od preko 25 milijuna eura usmjerena je u novu luku Korčula - luka Polačište. Uz operativni gat, s trajektnim vezovima koji će omogućiti prihvat više brodova istovremeno realizirat će se i izgradnja graničnog prijelaza uz uređenje okretišta autobusa javnog prijevoza.

Sredstva iz europskih fondova iznose preko 20,5 milijuna eura za ovaj projekt u sklopu kojeg će se izgraditi i putnički terminal te površine za ukrcaj vozila i putnika. EU sredstva se ulažu i u Lastovo gdje će se kroz projekt rekonstrukcije luke Ubli omogućiti izgradnja novog trajektnog pristana, postavljanje rampe za ukrcaj i iskrcaj vozila, produljenje postojeće obale za trajekte te uređenje prometnih površina uz cestovni spoj luke. Projekt koji je u tijeku nastavlja se s provedbom i u II. fazi, financiran sredstvima iz novog financijskog razdoblja Program Konkurentnost i kohezija 2021.-2027. Ulaganja su prisutna i na sjevernijim jadranskim otocima. Uređuje se rapska riva na čije radove će biti utrošeno gotovo 5 milijuna eura, a sredstva su investirana i na otoku Pagu gdje je, zahvaljujući projektu vrijednom 6 milijuna eura, započela rekonstrukcija Primorske ulice u gradu Novalja. Ministarstvo osiguranjem europskih sredstava za daljnja ulaganja kreira preduvjete za stvaranje suvremene prometne mreže, uz održivu i prilagodljivu infrastrukturu svih vidova prometa, što putnicima omogućava da brže, lakše i sigurnije dođu do željenih odredišta uz energetski održivo te manje zagađenje okoliša.

27. studeni 2024 03:20