Poslodavci

HUP je za veće neto plaće

Piše Dražen Gudić/Sponzorirani sadržaj
Foto Paun Paunovic/
21. prosinca 2023. - 13:52

Helena Budiša, predsjednica je Izvršnog odbora HUP-a Podružnice Dalmacija, i uspješna poduzetnica, s kojom smo razgovarali o aktualnostim u gospodarstvu i problemima s kojima se suočavaju poslodavci.

Koje aktivnosti HUP za Dalmaciju provodi na lokalnoj razini?

- Osim tradicionalnih suradnji poput sudjelovanja u radu Partnerskog vijeća Urbane aglomeracije Split za izradu Strategije razvoja Urbane aglomeracije, Partnerskom vijeću Splitsko-dalmatinske županije koja je izradila Plan razvoja Splitsko-dalmatinske županije, radu u županijskim Gospodarsko-socijalnim vijećima te suradnjom u Savjetodavnim vijećima HZZ-a na lokalnoj razini, surađujemo i sa gradovima kod izrade kriterija za izradu Natječaja za dodjelu potpora obrtništvu i poduzetništvu. Pri natječajima i planovima nastoji se promijeniti turistička percepcija Dalmacije potičući djelatnosti koje daju veću dodanu vrijednost, kao npr. ICT sektor koji je bio najznačajniji generator zaposlenosti u prvih deset mjeseci ove godine.

Suradnju s gradovima želimo intenzivirati te smo započeli s održavanjem sjednica Izvršnog odbora podružnice ne samo u Splitu, nego i u drugim dalmatinskim gradovima na koje pozivamo gradonačelnike. Na ovaj način želimo biti proaktivni i na manje formalan način razgovarati o problemima poduzetnika na lokalnoj razini. Također, u suradnji s lokalnim poduzetnicima i institucijama, organiziramo brojne edukacije putem webinara, radionica, prezentacija i konferencije za članove kojima želimo pomoći dalmatinskim poduzetnicima da idu u korak s legislativom i globalnim trendovima u poduzetništvu kako bi bili što bolji i konkurentniji.

Kakva je suradnja s lokalnom upravom i samoupravom, što bi mogli izdvojiti kao dobre primjere?

- Nedavno smo održali sjednicu u Trogiru na kojoj je gostovao zamjenik gradonačelnika Trogira. Upravo takve, manje formalne sastanke, smatramo najboljom platformom za zastupanje interesa poduzetništva. Poduzetnike, građane, ali i lokalnu upravu muče isti problemi, a tiču se prometne infrastrukture, upravljanja prostorom, nedostatka parkinga, upravljanja otpadom, nedostatka radne snage i drugih. Novi Zakon o turizmu koji daje veću važnost upravo lokalnoj upravi i samoupravi da upravlja održivim razvojem svoga grada. Gradovi i općine mogu na temelju plana upravljanja destinacijom donijeti i odluku o broju, vrsti i kategoriji ugostiteljskih objekata te objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge smještaja kao i odluku o upravljanju turističkim tokovima i odluku o uvođenju turističkog ekološkog doprinosa, koje se moraju temeljiti na izračunu prihvatnih kapaciteta.

Naime, postojeći model turizma suočava se s ograničenjima rasta. Ovogodišnji podaci sugeriraju da je potencijal turističkog modela koji ima Hrvatska došao do vrhunca. Vrijeme je za poticanje organiziranog turizma visoke kvalitete, stoga HUP podržava novi Zakon o turizmu, koji ide u smjeru razvoja segmenata turizma veće kvalitete i veće dodane vrijednosti te održivog turizma.

Stoga će lokalne uprave moći donijeti odluku o popisu projekata od posebnog značaja za razvoj destinacije. Projekti upisani u bazu projekata od posebnog značaja za turizam imaju prednost kod sufinanciranja iz Fonda za turizam. S tim alatima, kao i upravljanjem porezom na dohodak lokalna samouprava će svakako moći utjecati na stambenu politiku kao i na razvoj poduzetništva.

Teret prebačen poduzetnicima

Aktualne su izmjene poreznih propisa. Na kakve probleme nailaze poduzetnici pri njihovom provođenju?

- Rijetki su posloprimci koji razumiju obračun plaće na svojim platnim listama da bi ga mogli sami provjeriti, a sada će ga još manje razumjeti. Umjesto na pojednostavljenje opet se obračun plaće zakomplicirao da ga prosječan građanin ne može razumjeti, kao ni strani poslodavci i investitori.

Poreznom reformom obuhvaćeno je 9 zakona koji se izmjenjuju i dopunjuju. Za ove izmjene Vlada se fokusirala samo na one s najnižim plaćama i to će pomoći samo onima koji su se tek zaposlili, onima s minimalnim plaćama, pa čak i onima koji su došli iz manje razvijenih zemalja. Međutim, to ne bi trebala biti stalna politika jer treba gledati društvo u cjelini i svima omogućiti da plaćaju manji porez, a poduzetnicima olakšati da podignu plaće. Najveće promjene su u oporezivanju dohotka i uvođenju olakšice za umanjenja osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje (MIO I. stup) gdje za bruto plaće do 700 eura fiksna olakšica iznosi 300 eura, dok za plaće od 700,01 do 1.300 eura olakšica se postupno smanjuje. Baš tu postoji i ogroman problem koji je Vlada prebacila na poduzetnike, a to je obračun olakšica za umanjenje osnovice za obračun MIO I zaposlenika koji mijenjaju poslodavca tijekom kalendarskog mjeseca. Iako je pri javnom savjetovanju bilo preko 300 komentara na članak 4. Pravilnika o izmjenama doprinosa zakona gdje se to uređuje, gdje je stručna javnost iznijela probleme u praksi, nismo sigurni kakvo ćemo rješenje dobiti. Naime, kod zapošljavanja u tijeku mjeseca zaposlenik u novu firmu, ustanovu ili obrt, treba dati izjavu koliku je bruto plaću imao na prethodnom poslu. Isto nije u skladu s GDPR odredbama koje štite osobne podatke, a još veći je problem što zbog kompliciranih obračuna zaposlenik neće "znati" koji iznos staviti u izjavu o bruto plaći tekućeg mjeseca kod bivšeg poslodavca. U bruto iznose koje trebaju navesti ne ulaze primitci koji se ne smatraju plaćom za redovan rad kao oporezive nagrade za radne rezultate, oporezive prigodne nagrade, bonusi i slično. Na osnovi Izjave radnika obračunava se plaća kod postojećeg poslodavca, koja će se "moguće" obračunavati na osnovu netočnih podataka, te će u budućnosti generirati dodatne poslove ispravaka i povrata ili uplata netočnih obračuna plaća. Pozdravljamo ukidanje prireza na porez. Time će lokalna uprava moći utjecati na konkurentnost svoje lokacije za provlačenja radno aktivnog stanovništva. Međutim, veliki dio gradova i općina je uz ukidanje prireza iskoristio mogućnost povećanja poreza na dohodak za izgubljeni prihod od prireza, čime je poništen efekt ukidanja prireza. Pozdravljamo sve općine i gradove koji su tu vidjeli priliku i smanjili davanja poreza na dohodak, što će se osjetiti na plaćama zaposlenih u njihovim općinama i gradovima. Na svim drugim razinama povećanja plaća zbog porezne reforme će biti minimalna, a sati koji će biti utrošeni u izmjene softvera i dodatno komplicirane obračune će biti uzaludno plaćeni uz minimalni efekt na primanja zaposlenika.

Snižavanje poreznih stopa

Smatrate li da treba nastaviti rad na daljnjim izmjenama i zašto?

- HUP je osnovao radnu skupinu koja je radila na poreznoj reformi i u kojoj su sudjelovali naši članovi iz Podružnice Dalmacija. Rad te skupine iznjedrio je cjeloviti prijedlog porezne reforme. Po našem prijedlogu od prije dvije godine, plaće bi rasle puno više i rasle bi u svim segmentima, a posebno kod visokokvalificiranih radnih mjesta, gdje se podjednako misli na visokoobrazovane i majstore zanata. U nastupajućim poreznim izmjenama, prihvaćen je samo mali izdvojeni segment HUP-ovih prijedloga, zato smatramo da treba nastaviti rad po pitanju poreza. Mi, poduzetnici, prema svim pokazateljima i anketama dižemo bruto plaće, ali voljeli bi da od tog povećanja rastu puno više i neto plaće i mislimo zaista ima prostora da se taj neto iznos poveća. Zagovaramo rasterećenje plaća kroz podizanje osobnog odbitka iznad razine minimalne plaće te snižavanje poreznih stopa poreza na dohodak što bi ubrzalo rast plaća zaposlenicima uz zadržavanje konkurentnosti.

HUP inzistira na rasterećenju rada. Koji su ključni argumenti u prilog tome, ima li prostora za daljnje rasterećenje?

- HUP inzistira na rasterećenju rada za koje ima prostora s obzirom na stabilne javne financije. Hrvatske tvrtke dižu plaće što pokazuju i podaci Državnog zavoda za statistiku i anketa HUP-a provedena među našim članicama. Također, očekuje se rast zaposlenosti od 2% do 7% zahvaljujući snažnijim imigracijama te jačoj ekonomskoj aktivnosti. Sve to znatno utječe na puno veća plaćanja u proračun od očekivanih, gdje svakako vidimo mogućnost da se reagira sniženjem poreznih davanja. Pozdravili smo više puta podizanje razine neoporezivog iznosa za nagradu zaposlenicima, ali inzistiramo na nižem poreznom opterećenju plaće. HUP je dao svoj prijedlog u cilju bržeg rasta plaća zaposlenih ali i naš prijedlog prema Vladi o izjednačavanju poreza na dohodak tj. da se bez obzira o vrsti i načinu stjecanja, dohodak oporezuje jednako jer sada imamo situaciju da se rad u firmi kao zaposlenik najviše oporezuje.

Da bi plaće rasle jače i brže predložili smo podizanje razine osobnog odbitka na 5000 kuna, što je oko 663 eura i snižavanje niže stope poreza na dohodak s 20 na 15 posto plaće. Taj bi potez značio automatski skok prosječne plaće za šest posto, čime bi se djelomično neutralizirao i pad kupovne moći nagrižen inflacijom.

Korporativna održivost

HUP je sjedište UN inicijative Global Compact Hrvatska promičući princip društveno odgovornog poslovanja među svojim članovima. Što to konkretno znači?

Hrvatska udruga poslodavaca nositelj je UN-ove inicijative za održivi razvoj u Hrvatskoj te upravljajući Global Compact mrežom Hrvatska potiče snažnije uključivanje poslovnog sektora u aktivnosti za napredak prema Ciljevima održivog razvoja i postizanje korporativne održivosti. UN Global Compact najveća je svjetska inicijativa za održivi razvoj i korporativnu održivost, s preko 14.000 članica u 162 države i 69 lokalnih mreža diljem svijeta. Tvrtke koje poštuju Načela UN Global Compacta, imaju bolju poziciju u međunarodnom poslovnom okruženju te mogućnost prepoznavanja potencijalnih komparativnih prednosti i razvijanje svoje konkurentnosti. S tim u vezi u siječnju 2023. u Europskoj uniji je stupila na snagu Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD) koja obvezuje i hrvatske poduzetnike, te će svi veliki, mali i srednji poduzetnici biti obveznici nefinancijskog izvještavanja o održivosti ili popularno nazvano ESG izvještavanje.

Koju svrhu i cilj ima HUP-ov Odbor za projekte od društvenog značaja?

Hrvatska udruga poslodavca je osnovala Odbor za projekte od društvenog značaja sa svrhom afirmacije suradnje i solidarnosti članova HUP-a kroz realizaciju projekata za opće dobro. Zadaća Odbora je da se jedan puta u kalendarskoj godini organizira i provede projekt humanitarnog i dobrotvornog karaktera kojim se prikupljaju te raspodjeljuju materijalna i financijska sredstva potrebitim osobama ili organizacijama koje im pomažu, sa svrhom poboljšanja kvalitete njihovih života. Ove godine Odbor je odlučio podržati projekt "Obnova Klinike za plućne bolesti Kliničkog bolničkog centra Split" Uvjeti rada u Klinici značajno zaostaju za suvremenim standardima, a zbog dugogodišnjeg zanemarivanja i zastarjelosti, Klinika teško može obavljati svoje zadaće u današnjem modernom okruženju.

Pomozite KBC-u Split

Prošle godine podržali ste projekt ‘Obnova klinike za plućne bolesti KBC Split. Traje li akcija još uvijek, kakav je odaziv?

Odazvale su se najviše veće tvrtke poput Atlantica i Radnika, akcija još uvijek traje te ovom prilikom pozivamo poduzetnike da uplatom donacije u skladu sa mogućnostima podrže ovaj projekt. Podaci o računu za Uplatu donacija:

IBAN: HR12 1001 0051 8630 0016 0

Model i poziv na broj:

HR65 7595-035-26418-50705

Mi, poduzetnici, prema svim pokazateljima i anketama dižemo bruto plaće, ali voljeli bi da od tog povećanja rastu puno više i neto plaće, i zaista mislimo da ima prostora da se taj neto iznos poveća, poručuje Helena Budiša

26. studeni 2024 02:57