Biograd na Moru turističko je mjesto koje ima veliko srce. Smješten je idealno u centru Jadrana, okružen otocima, u neposrednoj blizini nacionalnih parkova i parkova prirode, a povijesni gradovi poput Zadra ili Šibenika dosta su mu blizu. Sve je to dodatan razlog zašto bi netko posjetio baš taj grad. Poznato je već da se profil turista promijenio i da gosti više ne ostaju dugo u jednoj destinaciji, već žele u što kraćem vremenu posjetiti što više mjesta i atrakcija. Upravo zato Biograd kao polazišna točka i jest idealna destinacija.
Jedan od glavnih ciljeva Turističke zajednice Biograda na Moru jest da se turistička sezona proširi na cijelu godinu, odnosno da se riješi problem sezonalnosti, koji je još uvijek dosta izražen. Potencijal je velik, a to najbolje pokazuju dvije biogradske marine, koje nautičari posjećuju tijekom cijele godine i koji se uvijek rado vraćaju u tu destinaciju, bilo da sudjeluju u nekoj od brojnih regata ili samo kako bi uživali u prirodi i jedinstvenom okruženju.
Nautički turizam jedan je od hrvatskih imidž-proizvoda i naglašava najljepše što Hrvatska ima. Ove godine, nakon korona-krize, može se reći da je sezona počela ranije, jer je već za Uskrs Biograd bio dobro popunjen, a za vrijeme popularne manifestacije Slovenski vikend, koja se održava za vrijeme prvosvibanjskih praznika, grad je bio pun turista.
Pregršt sadržaja
– Ljetna sezona bila je i bolja od očekivanog jer smo se približili rekordnoj 2019. godini. Sezonu završavamo manifestacijom Biograd Boat Show u listopadu. BBS je najveći hrvatski i srednjoeuropski sajam na moru, a organizator je hotelska kuća "Ilirija". Prema podacima sustava za prijavu gostiju eVisitor, u razdoblju siječanj – studeni 2022. broj dolazaka stranih turista iznosio je 165.359, dok je broj dolazaka domaćih turista bio 49.052. U istom vremenskom razdoblju ostvareno je 1.047.924 noćenja stranih turista, kao i 246.704 noćenja domaćih turista. Što bi značilo da je ukupni (strani i domaći) broj dolazaka turista u razdoblju siječanj – studeni iznosio 214.411 (28 posto više nego 2021. godine), a istodobno je zabilježeno 1.294.628 noćenja (20 posto više nego 2021. godine).
Tijekom razdoblja siječanj – studeni, većina noćenja zabilježena je u komercijalnim smještajnim objektima (73,6 posto), nekomercijalni smještajni objekti u ukupnim noćenjima sudjeluju s udjelom od 4,7 posto, dok na segment nautičkog čartera otpada 21,7 posto. U komercijalnom segmentu, najviše noćenja ostvareno je u kampovima, zatim u objektima za domaćinstvo i u hotelskom smještaju. Gledajući prema zemlji dolazaka, na prvom mjestu već tradicionalno je Slovenija, s udjelom od 21,5 posto u noćenju, na drugom mjestu je Njemačka s 15,5 posto noćenja, zatim slijedi Češka s 12,5 posto pa Austrija s 12,6 posto – kaže Nives Jeličić, direktorica TZ-a grada Biograda na Moru.
Grad nudi pregršt sportskih i rekreativnih sadržaja. U borovoj šumi u blizini plaže Soline nalazi se teniski centar, u neposrednoj blizini nalaze se tereni za mali nogomet, košarku, rukomet, boćanje, odbojku na pijesku... Gradske plaže imaju oznaku Plave zastave (simbol očuvanih i ekoloških plaža), smještene su u prekrasnoj borovoj šumi, a sa samim centrom povezane su šetnicom. Na plaži se mogu unajmiti vodeni skuteri, čamci, kanui ili pedaline, a ako netko voli adrenalin, može isprobati let padobranom iznad mora, skijanje na moru, surfing te druge vodene atrakcije i sportove.
Biograd je i vrlo zanimljiva destinacija za bicikliste. Za one koji su spremni na dulje i zahtjevnije pothvate tu je biciklistička staza oko Vranskog jezera, put kojim možete doći do vidikovca Kamenjak, s kojeg se pruža nezaboravan pogled na čitav arhipelag, te biciklistička staza na otoku Pašmanu.
Turizam je, kažu u Biogradu, živi organizam čiji je glavni motor čovjek. Kvaliteta sadržaja neke destinacije ovisi o svima nama. Povezivanjem, suradnjom i trudom svih dionika jedino možemo podignuti razinu turizma. Mi smo ovom sezonom jako zadovoljni, a nadamo se još boljoj dogodine.
Biograd je poznat i kao kolijevka nautičkog turizma na Jadranu, s prvom marinom i prvim nautičkim čarterom u hotelskoj lučici u centru Biograda sad već davnih 80-ih godina. Luka Šangulin vlasnik je čarter-flote "Angelina Tours", koja broji 185 plovila, uz kupljene većinske udjele u drugim dvjema čarter-tvrtkama iz Splita i Malog Lošinja, što ih čini najvećom čarter-flotom u Hrvatskoj, te članom udruga čarteraša.
Težak put
– Nautički put Biograda nije bio lagan; prvi je korak bio izgradnja velike biogradske marine. Ono što je njezina prednost jest da je naslonjena na grad, što ljudi vole, za razliku od velikih megamarina odvojenih od grada, gdje vam treba auto, autobus ili taksi za prijevoz. Iz biogradske marine grad je nadohvat ruke, grad živi s nautikom i nautika živi s gradom. Postoje i idealni uvjeti za jedrenje; kanal u Biogradu bogat je vjetrovima i to nautičari obožavaju. Nautički sajam u Biogradu odličan je za promociju, a blizina Kornata adut je za sebe od samih početaka kad se za Biograd nije ni znalo...
Osim marine Kornati, koja je pokrenula nautiku u Biogradu, tu je i marina Šangulin, te četiri suhe marine u kojima vlasnici drže brodove na suhom vezu... Velik broj brodova boravi u Biogradu tijekom cijele godine, čak 500 čarter-brodova nalazi se tu, ali i velik broj privatnih brodova koji opet generiraju posao tijekom čitave godine.
Ove godine sezona je završila kasno, a i počela je dosta rano. Posezona se pomiče do druge polovine studenoga, osobito kad je vrijeme toplo i stabilnije.
– Veseli nas da buking u predsezoni i posezoni ide iznenađujuće dobro, posebno rujan, koji su gosti izabrali kao nešto sebi posebno dobro prihvatljivo jer cjenovno nije toliko skup kao glavna sezona, izbjegnu se gužve i vrućine, a omogućava uživanje u svim morskim radostima kupanja i svega ostaloga. Nautičari su veliki potrošači i različitih su generacija, u predsezoni i posezoni dolaze s prijateljima i društvom, u sezoni s obiteljima. Ako želite vidjeti hrvatsku obalu, brod je idealan način na koji to možete doživjeti, ne samo obalu, već i organiziranim izletima u zaobalje s autohtonim običajima i proizvodima te gastronomijom – kaže Šangulin, aktivan i u cehovskim udruženjima čarteraša.
– Naš ključni problem je nedostatak mjesta, kako dobiti čarter više, a opet udovoljiti potrebama privatnih vlasnika. Kod nas u Hrvatskoj cijene vezova u marinama su ekstremno visoke. Pomogla bi nam gradnja dodatnih marina ili proširenje vezova u pojedinim marinama, jer bez toga ne možemo rasti – zaključuje.